Svatko može postati genij
Osoba koja dobije dobru ideju i razvije je tako da ona postane priznata kao veliki doprinos društvu je genije. Veliki geniji su oni koji su uskočili u nepoznati prostor nauke ili umjetnosti i tamo razvili ideju koja stvara velike pogodnosti čovječanstvu. Ali svako može razviti ideju koje unaprijeđuje društvo tako da svako može postati genij. Ovaj članak prikazuje kako se to može ostvariti.
Ljudi misle da je za genija najvažniji visoki IQ pa se genij definira sa IQ većim od 140. Visoka inteligencija može pomoći geniju ali ona nije nužna. Najvažnije za razvoj genija jest sloboda čovjeka da radi ono što voli. Tada čovjek mnogo misli o onome što radi i odjednom, kada to ne očekuje, praktično niotkuda, dobre ideje o njegovom poslu mu padaju na pamet. Na tom principu radi genijalni mozak.
Na žalost, mi danas živimo u društvu u kojim sloboda izbora posla nije razvijena. Kada čovjek izabere ono što bi volio raditi prvo mora godinama ići u školu da bi ispunio birokratske zahtjeve za popunu takvog radnog mjesta. To nije nužno. Nadalje, današnji sistem obrazovanja od potencijalnih genijalaca očekuje sposobnost akumulacije velike količine znanja. To je jako pogrešno. Nedovoljno kritički prihvaćene informacije otuđuju čovjekovo znanje i emocije od objektivne realnostti što je pogubno za razvoj genija. Današnji sistem obrazovanja će od ljudi prije napraviti robote nego genijalce.
Nadalje, kada čovjek završi školu njegove šanse da dobije posao koji voli nisu velike zato što je većina radnih mjesta popunjena. Također čovjek treba novac za život. Poslovi koje mora raditi samo zato da bi preživio u današnjem društvu ga ne mogu učiniti genijem.
Genij ne vjeruje autoritetima ne zato što oni lažu, dobro oni često lažu, već zato što on traži istinu u sebi. On definitivno odbija svako znanje koje ne osjeća prihvatljivim za sebe. On jako dobro zna što voli raditi i normalno to radi jako mnogo. To mu uzvraća duboko razumijevanje onoga što radi. On nadalje bezuvjetno traži istinu zato što je ona za njega najveća vrijednost. On nalazi istinu trudeći se da bude objektivan koliko god to može.
Genij bez prestanka vježba svoju objektivnost u svakodnevnom životu i to ga uči ne samo da razvije znanje nego i da bude mudar. Biti mudar je stvarno najveća nagrada koju čovjek može ostvariti. Samo mudrost daje dobar život čovjeku i harmoniju društvu. Ne valja uzalud trošiti život bez mudrosti, treba vježbati objektivnost.
Ako čovjek ne dobije priliku da radi ono što voli tada nema šanse da postane genij; on tada postaje suprotnost genija. On ne radi svoj posao više nego što mora, on ne razmišlja o svom poslu i ne može dobiti dobre ideje za unaprijeđenje posla koji obavlja. On je nemoćan i nezadovoljan. To ga usmjerava da slijedi autoritete koji su uglavnom također nemoćni i nezadovoljni.
Umjesto da razvijaju svoju produktivnu moć, takvi ljudi traže subjektivni izlaz iz svoje nemoći i nalaze ga tamo gdje ga je društvo usvojilo; u nadmoći nad drugim ljudima. Ta moć se manifestira u višem položaju u društvu, u slavi ili novcu. Svaki uspjeh na tim poljima čovjeku daje iluziju prevladavanja vlastite nemoći u prirodi. Ovo je mentalno lako rješenje koje brzo daje izlaz iz nezadovoljstva i donosi veliku sreću.
Međutim, cjelokupna orjentacija takvog čovjeka je otuđena od uzroka koji su ga učinili nezadovoljnim tako da je i ostvarena sreća otuđena. Povratak u realnost je neizbježan i bolan. Bol blokira čovjekove prirodne osjete tako da on više ne može osjetiti što je dobro; njegova svijest nije slobodna, njegova svijest robuje pohlepnoj strasti tako da za razliku od genija, takav čovjek ne može stvoriti dobre ideje. Takav čovjek stvara loše odluke i za sebe i za društvo i zato donosi probleme i sebi i društvu.
U stvari osoba sa takvom orjentacijom je luda. Takva definicija ludosti nije prihvaćena u današnjem društvu ali ona prikazuje stanje kakvo ono stvarno jeste. Takvo društvo uvijek ima velike konflikte interesa među ljudima i vrlo destruktivnu društvenu orjentaciju. To je upravo svijet u kojem živimo.
Kao zaključak treba reći da nikada nije bilo lako postati genij. Dok se naše društvo ne promijeni, ovdje i dalje nema pomoći.
Sistem koji sam predložio po prvi put nudi ljudima slobodu izražavanja i rada gdje god imaju interes. To će omogućiti ljudima da vole ono što rade i tako će se otvoriti mogućnost razvoja genija. Novi sistem će također zahtijevati odgovorno ponašanje u društvu koje će stimulirati razvoj prirodne objektivne orjentacije čovjeka i kao rezultat društvo će biti neusporedivo bolje.
Takvo društvo će omogućiti svakome da razvija osjete, percepciju, inteligenciju, logiku, znanje i da postane genij. Radnici će postati genijalni kuhari, mehaničari, znanstvenici, filozofi i cijelo društvo će tako ostvariti ogromne pogodnosti.
