Category: Hrvatsko Sroski

Glasačka moć

Prevedeno sa engleskog foruma:

 

Ron Peterson je napisao:

Ne vidim kako A. Šarović rješava problem, čini mi se da ispunjava želje kapitalista, svaka osoba treba da ima glas proporcionalno svojem bogatstvu. Ako mjerimo osobni doprinos pomoću broja sati koliko je osoba radila u svom životu, četrdesetgodišnjak će imati dvostruko veću glasačku moć od tridesetgodišnjaka. Ron.

 

Aleksandar Šarović je napisao:

Vjerujem da je jednako pravo glasa ideal kojem trebamo težiti. Ali u ovom trenutku to je potpuno neprihvatljivo moćnim ljudima po svijetu zato što jednako pravo glasa u stvarnoj demokraciji može odlučiti da oduzme moć najmoćnijim ljudima svijeta. Stvar je u tome da moćni ljudi kreiraju pravila u društvu bez obzira kakva takozvana demokracija je uspostavljena. Oni ostvaruju ogromnu korist iz sistema i prije će proizvesti ogromnu destrukciju nego što će dati stvarno jednako pravo glasa ljudima. Sa druge strane može se naći opravdanje u dodjeljivanju većeg prava glasa ljudima koji su više doprinijeli razvoju društva. Takva mjera može biti vrlo stimulativna za produktivnu orjentaciju društva.

U takvim uvjetima kompromis koji sam predložio izgleda kao najbolje rješenje. Taj kompromis treba da bude podjednako prihvatljiv svim ljudima. Mi možemo bazirati glasačku moć na jednakosti kao što je to danas. Na to možemo postaviti dodatnu glasačku moć svakom čovjeku proporcionalno bogatstvu koje posjeduje. Ukupan broj radnih sati koje je čovjek proveo u radu može također biti nekako uključen. Nadalje vrijednost postoji i u stvaranju novog života (rađanje djece), obrazovanju, kao i u bilo kojem doprinosu koji unapređuje život društva (što je malo teže definirati), itd. Utjecaj svakog oblika vrijednosti na snagu glasačke moći će se utvrditi kroz teške pregovore političkih partija. Ali konačno one mogu proizvesti rezultat (koncensus) sa kojim će se lako obračunavati glasačka moć svakog čovjeka. Finalni rezultat može biti jednaka glasačka moć svih ljudi (ukoliko se svi slože da se pravo glasanja dobija samo postojanjem) pa do recimo neograničeno različite glasačke moći između ljudi.

Da li bi različita glasačka moć bila nepravedna? Teško ako to usporedimo sa onim što imamo danas. Danas sedamnajstogodišnjak nema nikakvu glasačku moć a osamnajstogodišnjak ima glasačku moć koja ne odlučuje ništa. Moja ponuda će biti podjednako prihvatljiva svima. Moćni ljudi će odustati od vladanja društvom ali će za uzvrat dobiti pristojnu i prihvatljivu glasačku moć i mnoge druge koristi kao što je veliki dohodak na primjer. Ostali će izgubiti stvarno nepostojeću jednaku glasačku moć ali će dobiti neku stvarnu glasačku moć vjerojatno po prvi put u povijesti čovječanstva. Cijelo društvo će imati koristi u stabilnosti, sigurnosti i produktivnosti sistema. Da li je to moguće ostvariti? Slično se već dogodilo kada su neki evropski kraljevi dobrovoljno odustali od apsolutne moći i dali moć parlamentima.

 

Cyrill Vatomsky je napisao:

Najveći problem leži u idealiziranom pogledu: mi možemo kreirati neki mehanizam koji će praviti čuda. Ko će donositi odluke o čemu će se odlučivati? I konačno, ko će donositi konačne odluke? Možete li garantirati da tako neprirodan proces neće biti a) uništen pomoću loših procjena ili (vjerojatno) b) korumpiran iznutra? To je nemoguće ostvariti. Specijalizacija u modernom svijetu zahtijeva profesuionalne donosioce odluka. U vašem sistemu, svaki brzopleti emocionalni čovjek će imati svoj glas također.

 

Aleksandar Šarović je napisao:

U sistemu koji sam predložio ljudi će birati političke partije isto kao i danas. Političke partije će pripremiti Ustav i neke najznačajnije zakone kao što je zakon o donošenju odluka i zakon o radu. Ovi zakoni će biti uspostavljeni koncenzusom političkih partija a poslije toga oni će morati biti prihvaćeni na referendumu sa recimo 2/3 ukupnog broja glasova i to će biti finalno. Ja ne vidim značajne promjene ovdje.

Demokracija će specijalno biti potrebna u ekonomiji. Svaki član društva će odlučivati o makroekonomskoj politici društva. To će biti ostvareno tako što će svaki glasač raspodijeliti svoje glasačke bodove (količina će biti istovjetna ukupnom bruto dohotku samog glasača) za potrebe individualne potrošnje, zajedničke potrošnje, i za razvoj privrede društva u mogućem intervalu koju određuje parlament. Suma svih tih glasačkih bodova iskazana od svih glasača će odrediti alokaciju ukupne količinu novca za svaku grupu. Alokacija novca za potrebe zajedničke potrošnje može nadalje biti donešena neposredno voljom naroda koliko god bi narod imao interes da ih donosi. Narod može neposrdno na isti način odlučiti i o visini minimalnog dohotka. Ove odluke će biti konačne.

Ja ne mislim da je bilo kakvo obrazovanje potrebno za glasanje o takvim odlukama. Ljudi će jednostavno kroz svoju životnu praksu zaključivati koji fondovi trebaju više novaca a koji manje i to je sve. Ovih nekoliko odluka će određivati kompletnu makroekonmsku politiku društva i tako će na jednostavan i ekstremno efikasan način omogučiti ljudima da sami rukovode cijelim društvom. Ja ne vidim zašto vi mislite da je neposrednu demokraciju nemoguće ostvariti, ili zašto bi ona bila neprirodna, ili kako ona može biti korumpirana? Nasuprot, mislim da će takva demokracija biti najbolji izbor za društvo. Ja bih rekao da neće biti potrebe za više demokracije od ovoga što sam opisao. Sve ostale odluke u društvu će donositi lideri i oni će biti neposredno odgovorni narodu.

 

Cyrill Vatomsky je napisao:

Koncenzus implicira mogućnosti dogovora, nasuprot vladavine većine. Političke partije će imati velike tekoće sa bilo čime baziranim na koncenzusu. Kada je zadnji put koncenzus ostvaren o bilo čemu u demokraciji i na javnom nivou među predstavnicima. Nema koncenzusa.

 

Aleksandar Šarović je napisao:

Svaka odluka donesena protiv volje manjine na dugi period stvara štetu društvu. Ta šteta se manifestira u svim mogućim oblicima destruktivnosti u društvu. Hoće li političke partije doseći mudrost poslije katastrofa ili će svijest biti brža ostaje da se vidi. U najgorem slučaju, političke partije će pričekati nekoliko godina ili više i pokušati pronaći koncensus ponovo. Ipak, negdje u svijetu takav koncensus može biti pronađen uskoro i tada će on zasigurno pokazati svijetu šta je najbolji i najvjerojatnije jedini dobar izbor za čovječanstvo .

Političke partije će pripremiti sve glavne odluke koncensusom, što znači da mala partija može blokirati referendum (to svakako predstavlja jedan oblik prihvaćene neravnopravnosti u odlučivanju). Jednom kada neposredna demokracija bude uspostavljena narod jednostavno neće dozvoliti ništa manje od demokracije na isti način kao što danas ne dozvoljava robovlasništvo.

Na kraju mi pada na pamet da će nejednako pravo glasa dati prilično formalnu moć. Ono će više prikazati koliko je pojedinac doprinio izgradnji vrijedosti u društvu. Jedan čovjek sa jednim glasom ili sa hiljadu glasova ne može značajno promijeniti rezultat glasanja tamo gdje milioni ili milijarde glasova odlučuje. Stvarna individualna moć će proizaći iz demokratske anarhije i tu svaki čovjek mora imati podjednaku moć.

 

 

Psihologija otuđenja

2.1          Psihologija otuđenja 

 

Čovjek je svjestan ograničenja vlastitog znanja i vlastite nemoći pred prirodom. Nepoznavanje prirode čovjeku donosi osjetilne i emocionalne nepogodnosti. Osjetilne nepogodnosti su proizvod neposrednog bolnog odnosa sa prirodom. Emocionalne nepogodnosti su proizvod misaonog odnosa sa prirodom. Najizrazitije emocionalno stanje je strah koji je posljedica nedovoljnog znanja odnosno nemoći čovjeka da se suprotstavi prirodnim nepogodnostima. Čovjek se oslobađa nepogodnosti u granicama vlastitih mogućnosti.

 

Ukoliko čovjek ne prihvati vlastitu nemoć tamo gdje je objektivno ne može prevladavati, tada formira potrebe veće od vlastite mogućnosti realizacije. Obzirom da su misli slobodne i mogu djelovati neovisno od prirode, čovjek pod pritiskom nepogodnosti uzrokovanih vlastitom nemoći i potrebom da je prevlada, formira subjektivnu ideju o prirodi i zakonitosti kretanja u njoj u obliku koji mu pogoduje. Ukoliko takva subjektivna određenja preskoče prepreke u odnosu sa prirodom, što je moguće jer često nikakva nepogodnost ne postoji u neposrednom odnosu čovjeka i njemu nepoznate prirode, čovjek se oslobađa nepogodne napetosti i prihvaća takva određenja kao stvarna.  

 

Subjektivna vizija čovjeku daje privid moći u prirodi što brzo i lako donosi pogodnosti koje su po svom intenzitetu identične pogodnostima proizašlim stvarnim prevladavanjem čovjekove nemoći u prirodi. Putevi prijenosa stvarnosti i iluzija su lagani i pogodni što ohrabruje čovjeka da u potrazi za većim pogodnostima nalazi izvore u svakom trenutku života. Može se reći da “čovjek koji ne zna”, odnosno nemoćan čovjek tokom svog života u nepoznatoj nadmoćnoj ili nepogodnoj prirodi stvara neograničeni broj određenja prirode, njenih djelova i prirodnih pojava u oblicima koji mu pogoduju. Takva priroda nije više nepoznata jer ju je čovjek “upoznao”, nije više nadmoćna jer ju je čovjek “pobijedio”, nije više strana jer ju je čovjek “prisvojio”. Tako je čovjek svojom subjektivnom vizijom prilagodio prirodu određenjima koja mu pogoduju, međutim takva određenja su otuđena od svoje objek­tivne biti.  

 

Otuđena određenja formiraju u čovjeku otuđenu predodžbu o pogodnostima i nepogodnostima, što stvara otuđeni respekt prema moćima u prirodi, otuđena emotivna stanja, otuđene potrebe, i otuđeno djelovanje. Tako se razvija subjektivna svijest koja stvara otuđeno znanje. Otuđeno znanje je lažno i stoga formira otuđeni način čovjekovog življenja. Otuđeni način života otuđuje čovjeka od svoje prirode i tako se proces razvija.  

 

Može se reći da se čovjek otuđuje od vlastite prirode kada nije u mogućnosti da prihvati ograničenja vlastite prirode. Čovjek koji u većoj mjeri ne može prihvatiti vlastitu nemoć tamo gdje je objektivno ne može prevladati u većoj mjeri se otuđuje od objektivne stvarnosti.  

 

Subjektivnost stvara otuđenje. Međutim, subjektivna vizija uvjek nosi u sebi i objektivna određenja. Apsolutna subjektivnost formirala bi apsolutno otuđenu svijest a čovjek kao nosilac takve svijesti bi izgubio mogućnost egzistencije. Apsolutna objektivnost formirala bi apsolutnu prirodnost što predstavlja ideal čovjekovog življenja. Odnos objektivnosti i subjektivnosti predstavlja odnos prirodnosti i njenog otuđenja.  

 

Otuđeno znanje koje prividno riješava pitanje čovjekove nemoći pred nepoznatom prirodom može naći opravdanje ukoliko u velikoj mjeri sadrži objektivna određenja zakonitosti kretanja prirode. Takvo znanje iako nije istinsko ne mora doći u neposredan konflikt sa prirodnim moćima pa oslobađa čovjeka nepogodne napetosti odnosa sa nepoznatom prirodom. 

 

Otuđeno znanje gubi svoju opravdanost kada skreće čovjeka sa njegovog prirodnog puta. Otuđene potrebe čovjek ne može nikad u potpunosti zadovoljiti jer nikakvo djelovanje ne može zahvatiti prirodu nastanka takvih potreba. Čovjek naprosto ne može prevladati moć prirode.  

 

Kako otuđene potrebe ne mogu ostvariti zadovoljenje one su u pravilu nezasitne. Takvo otuđenje razvija egoistične osobine karaktera a manifestira se u obliku pohlepe, ambicije, zanesenosti, fanatizma u polju čovjekova otuđenog interesa. Otuđene potrebe mogu objektivno biti potpuno nepotrebne čovjekovoj prirodi ali u njegovoj otuđenoj svijesti one formiraju veliku važnost. One tada usmjeravaju čovjeka tako da djeluje suprotno vlastitoj prirodi.  

 

Ukoliko čovjekova otuđena svijest uspije naći prividnu potvrdu svoje otuđene moći tada čovjek razvija viši stupanj subjektivizma koji formira narcisoidnu osobinu karaktera. Narcisoidnost značajno potiskuje i potcjenjuje objektivnu, nepoznatu, neprihvatljivu stvarnost a veliča otuđenu viziju vlastite moći u prirodi što stvara veliku iluziju životnih pogodnosti. Kada čovjek svojom subjektivnom vizijom definira vlastitu moć daleko veću nego što je objektivno može imati, lako nailazi na proturječnost u realnom životu što donosi velike napetosti i nepo­godnosti. Narcisoidne potrebe su objektivno nepotrebne čovjekovoj prirodi ali u njegovoj subjektivnoj svjesti lako postaju uvjet za osiguranje egzistencije. Takav čovjek ulaže veliku energiju u borbi za otuđeni opstanak.  

 

Što je čovjek više otuđen od svoje prirode to u pravilu manje može zadovoljiti svoje potrebe i tako naći opuštanje i pogodnosti. Generalno rečeno, otuđeni čovjek se može prepoznati po tome što je gotovo permanentno pod stresom, on je svakako više nervozan nego opušten, više mrzovoljan nego zadovoljan, depresivan nego radostan bez obzira kakva su njegova djelatna ostvarenja. Čovjekova priroda ne može podnijeti trajnu napetost i nepogodnost i stoga njegov organizam nalazi izlaz u izopačenju vlastite osjetilnosti i emocionalnosti. 

 

Otuđeni čovjek se oslobađa nepogodne napetosti i nalazi prividno opuštanje i pogodnosti u izopačenju vlastite prirode. Kako prirodan čovjek nalazi opuštanje i pogodnosti u ljubavi, u konstruktivnom odnosu prema prirodi, tako otuđeni čovjek nalazi prividne pogodnosti i opuštanje u mržnji i destruktivnom odnosu prema prirodi. Takvom čovjeku destrukcija postaje potreba. Destruktivna napetost koja se tada javlja može u potpunosti onemogućiti čovjekovu sposobnost da uoči objektivne uzroke nepogodnosti.  

 

Ukoliko otuđen čovjek svojom subjektivnošću precjenjuje uvjete u prirodi koji mu donose nepogodnosti, tada nalazi uzroke nemoći u sebi, tada se orijentira destruktivno prema sebi samome. Ovisno o stupnju nemoći, autodestruktivnost poprima obilježja od pasivnosti pred prirodnim silama i tamo gdje čovjek ima moć da prevlada nepogodnost pa do potrebe za samouništenjem. Čovjek ne teži samouništenju zbog objektivne nemoći kao što je siromaštvo ili glad, već samo ukoliko izgubi otuđeni oblik moći u prirodi. Autodestruktivnost čovjek prima kao potrebu bijega od stvarnosti i ona se može razvijati na primjer; od potrebe konzumiranja alkohola pa do potpunog otuđenja svijesti, ili ludila. Takav čovjek može samo tako naći opuštanje od nepogodne napetosti. 

 

Ukoliko otuđen čovjek svojom subjektivnom vizijom potcjenjuje moć prirode, tada može naći izlaz iz nepogodnosti kao i prividno opuštanje od napetosti u destruktivnom odnosu prema prirodi. Nikada čovjek nije toliko destruktivan kao kada je povređena njegova narcisoidnost, njegova lažna ljudska veličina. Destruktivnost se ovisno o stupnju nemoći i nedostatku respekta prema prirodi manifestira u obliku agresije koja se može razvijati do čina uništavanja prirode.  

Čovjek koji živi u skladu sa vlastitom prirodom nemoć prevladava u granicama svojih mogućnosti. Takav čovjek ostvaruje prirodne pogodnosti. Kada se čovjek otuđi od vlastite prirode ne može zadovoljiti svoje potrebe, pa se u njemu javljaju nape­tosti koje ga tjeraju u destrukciju. Otuđeni čovjek živi biološki nepogodan život. 

 

Cijela ova knjiga govori o otuđenju ali šta bi to bilo u jednoj rečenici? Otuđenje je stanje u kojem čovjek ne prepoznaje vrijednosti tamo gdje one stvarno jesu. Otuđen čovjek misli da je vrijednost ono što u stvarnosti to nije. 

 

Čovjek misli kako osjeća, osjeća kako živi a živi kako misli. Obzirom da čovjek upravlja svojim mislima pomoću znanja, obzirom da misli određuju potrebe i tako usmjeravaju djelovanje, čovjek sam snosi odgovornost za ostvarenje vlastitih osjetilnih i emocionalnih stanja. Može se reći da je čovjek ono što misli odnosno ono što zna.  

 

Društvo

 

1.2        Društvo

 

Prirodni zakoni društva

 

Čovjek je po svojoj prirodi slobodna biološka jedinka i istovremeno društveno biće. “Čovjek koji zna” svjestan je da će u većoj mjeri zadovoljiti svoje prirodne potrebe udruživanjem sa drugim čovjekom. “Društvo koje zna” to i postiže. Takvo društvo ostvaruje veću moć u prirodi pa tako i veću mogućnost zadovoljenja prirodnih potreba. Udruživanje ljudi predstavlja zajednicu individuuma sa posebnim i zajedničkim potrebama. Potrebe određuju odnose u društvu.

 

Društveni odnosi ne nastaju slučajno; oni ovise o društvenim uvjetima. Kada podjednaki društveni uvjeti trajno kreiraju identične rezultate, oni se mogu nazvati prirodnim zakonima društva. Ova studija nastoji dokazati da će prirodni zakoni društva uspostaviti dobro društvo. Sada se postavlja pitanje ako nekakva pravila mogu uspostaviti dobro društvo zašto je ono bilo tako deficitarno u povijesti čovječanstva? Odgovor je vrlo jednostavan: Društvo nikada nije definiralo prirodne zakone društva. Ova studija prikazuje prirodne zakone društva i tvrdi da će oni izgraditi neusporedivo bolje društvo nego što je ikada postojalo.

 

Prirodni zakoni društva bi trebali odrediti društveno ponašanje na sličan način kao što zakoni fizike određuju sile u prirodi. Razumijevanje zakona fizike omogućuje ljudima da žive u skladu s fizičkim svijetom. Isto tako će razumijevanje prirodnih zakona društva omogućiti ljudima da žive u skladu koji nije moguće opstruirati. Ova studija ima namjeru da to dokaže.

 

S obzirom da prirodni zakoni društva nikada nisu definirani, ova studija je koristila knjigu “Matematički principi prirodne filozofije” koju je Newton[1] napisao 1687 godine kao referentni model za određivanje prirodnih društvenih zakona. Prihvaćanje prirodnih zakona društva bi trebalo pridonijeti napretku čovječanstva na isti način na koji je Isaac Newton pridonio razvoju fizike.

 

1.   Prirodni zakon društva:  Destruktivni ljudi su nezadovoljni i formiraju destruktivne društvene odnose. Zadovoljni ljudi nisu destruktivni i formiraju konstruktivne društvene odnose.

 

2.   Prirodni zakon društva: Jaki ljudi imaju tendenciju da napadaju slabe, stvarajući represivno društvo. Ljudi jednake moći poštuju i ne pokušavaju dominirati jedni nad drugima, stvarajući tako skladne društvene odnose.

 

3. Prirodni zakon društva:  Društvene privilegije stvaraju nejednaku moć među ljudima, što uzrokuje društvene probleme, dok jednaka ljudska prava daju jednaku društvenu moć ljudima, spriječavajući društvene probleme. Jednaka ljudska prava stvaraju konstruktivne i skladne društvene odnose koji grade zadovoljstvo življenja.

 

Prvi i drugi prirodni zakon društva u osnovi su sami po sebi razumljivi. Oni mogu imati neke iznimke zbog perverzije koja postoji u otuđenom svijetu. Ali jednom kad društvo prepozna prirodne zakone društva, ono bi trebalo ukloniti izopačenost u društvu i uspostaviti konstruktivne i skladne društvene odnose bez iznimaka.

 

Prvi i drugi prirodni zakon doprinose razumijevanju trećeg prirodnog zakona društva, koji je najvažniji u ovoj studiji. Treći zakon nije očigledno rješenje za stvaranje produktivnih društvenih odnosa zadovoljnih ljudi jer jednaka ljudska prava nikada nisu postojala.

 

“Društvo koje zna” će formirati jednaka ljudska prava. Definicija jednakih ljudskih prava bi trebala značiti da svi ljudi imaju jednake mogućnosti u životu. Ono što je pojedincima dopušteno, mora biti dopušteno svima, i obratno; ono što je pojedincima zabranjeno mora biti zabranjeno svima. Ova studija će nastojati dokazati da je uspostava jednakih ljudskih prava jedini uvjet za ostvarenje dobrog društva. Bez jednakih ljudskih prava ne može se formirati dobro društvo.

 

***

 

Čovjek je čovjeku prirodna potreba pa tako i vrijednost. U “društvu koje zna” svaki čovjek ima respekta prema svim članovima društva bez obzira na razlike u stupnju sposobnosti ili moći. U takvom društvu svaki čovjek ima pravo da participira u odlučivanju o pravilima zajedničkog djelovanja. Na taj način, skup svih individualnih potreba formira optimalne zajedničke potrebe društva koje određuju pravila društvenog odnošenja.

 

Jednaka ljudska prava zahtijevaju i obaveze pojedinca. Prava utvrđuju čovjekove slobode, dok ih obaveze umanjuju jer je čovjek prisiljen da se odnosi prema prirodi i društvu onako kako to odgovara društvu u cjelini. “Društvo koje zna” uspostavlja pravila zajedničkog djelovanja na taj način da u što većoj mjeri smanji individualne nepogodnosti i poveća zajedničke pogodnosti društva. Takva pravila u najvećoj mogućoj mjeri odgovaraju svim članovima društva.

 

Društvo ima istovjetne reakcije u odnosu sa prirodom kao i čovjek. “Društvo koje zna” formira potrebe u skladu sa vlastitom prirodom u granicama prirodne moći realizacije i tako zadovoljava svoje potrebe i ostvaruje pogodnosti.

 

Može se reći da čovjek tokom svog života prolazi putevima razvoja društva. Dijete nema nikakvo znanje ni sposobnost da zadovolji svoje prirodne potrebe. Roditelji koji znaju živjeti u skladu sa vlastitom prirodom su zadovoljni i kao takvi razvijaju ljubav prema djeci. Oni preuzimaju aktivnu brigu oko zadovoljenja prirodnih dječih potreba. Takav odnos donosi toplinu i radost što je uvjet prosperiteta djeteta pa tako i društva. Osobe koje nisu prikraćene u mladosti kasnije postaju zdravi nosioci društva.

 

“Čovjek koji zna” donosi pogodnosti sebi i društvu u cjelini i zato “društvo koje zna” ima interes da svakog člana upozna sa fondom znanja koje posjeduje. “Društvo koje zna” formira objektivno saznanje o zakonitostima kretanja u prirodi i obrazuje mlade članove o pravima, dužnostima i odgovornostima koje podnosi za svoje postojanje u društvu i prirodi. Mladi koji vide aktivne i zadovoljne odrasle članove “društva koje zna” formiraju vjeru u pogodnu budućnost i zato prihvaćaju prava, dužnosti i odgovornost zajednice sa zadovoljstvom. “Društvo koje zna” formira obrazovanje koje slijedi interes učenika i društva jer na taj način čin obrazovanja u svom trajanju zadovoljava potrebe učenika i donosi pogodnosti društvu u cjelini.

Društvo zadovoljava svoje potrebe radom. “Društvo koje zna” zajedničkim dogovorom utvrđuje potrebe a zatim zajedničkim radom zadovoljava potrebe i tako ostvaruje pogodnosti. “U društvu koje zna” svaki radnik ima ravnopravan pristup do svakog radnog mjesta a posao dobija najproduktivniji zainteresirani radnik. Tako društvo  ostvaruje najveću produktivnost pa tako i najveću vrijednost u proizvodnji, dok sloboda u izboru radnog mjesta omogućava radu da postane vrijednost za sebe.

“Društvo koje zna” raspoređuje rad i rezultate rada među radnicima tako da formiraju ujednačene pogodnosti. Tako se formira  ujednačeni interes radnika prema obavljanju svih poslova. Takav društveni stav prema radu omogućava pokrivenost svih radnih potreba sa radnicima koji svoj rad obavljaju u skladu sa vlastitim prirodnim potrebama i sposobnostima. 

Samostalni radnik sam podnosi odgovornost za svoj rad vlastitim radnim ostvarenjima. U udruženom radu jedan neodgovoran radnik može zbog povezanosti radnih procesa nanijeti velike nepogodnosti kolektivu. Stoga “društvo koje zna” formira efikasne principe odgovornosti za neizvršenje radnih obaveza i za sve postupke koji ne odgovaraju društvu. Zato se svaki član takvog društva odnosi odgovorno prema prirodi, društvu, radu i rezultatima rada. Svjestan vlastite odgovornosti, on formira radne potrebe u skladu sa vlastitom prirodom i mogućnosti realizacije. Takva orijentacija je uvijet zadovoljenja potreba i osnova konstruktivne orijentacije društva.

 

U “društvu koje zna” proizvodi zajedničkog rada se raspoređuju prema ukupnom doprinosu svakog pojedinca u procesu proizvodnje. Rad koji proizvodi veću vrijednost donosi veće pogodnosti društvu pa zaslužuje i veću nagradu u rezultatu zajedničkog rada. Raspodjela rezultata rada među radnicima se vrši i prema stupnju nepogodnosti nastalih u trajanju rada. Nepogodniji rad zahtjeva veću kompenzaciju u pogodnostima rezultata rada. U raspodjeli proizvedenih dobara trebaju se također uključiti i doprinosi predaka radnika jer je u svakom rezultatu rada sadržana ogromna količina minulog rada. 

 

“Društvo koje zna” uvjek formira i solidarni elemenat raspodjele kojom se osigurava egzistencija cijelom stanovništvu bez obzira da li su neposredno učestvovali u proizvodnji. Na taj način društvo razvija stav da je čovjek čovjeku vrijednost. Solidarna davanja pružaju proizvode namjenjene individualnoj potrošnji svima koji ih trebaju. Tako se stvara društvena stabilnost i pomaže razvoj novih snaga u društvu koje reproduciraju takvu orijentaciju.

 

Društvo koje konstantno uspjeva zadovoljiti svoje potrebe je zadovoljno, moćno i plemenito društvo. Društvo sa plemenitim članovima nužno se međusobno ispomaže i razvija zajedništvo što donosi prosperitet. Ono ima vjeru u vlastite snage i vjeruje da je u stanju ostvariti pogodnosti. Kao posljedica takve vjere javlja se ljubav među članovima društva, ravnoteža društva i harmonija sa prirodom.

 

U takvom društvu svaki član pomaže razvoj svakog pojedinca jer time doprinosi i vlastitom razvitku. Davanje je izvor ispoljavanja bivstvene moći koja donosi velike pogodnosti. “Društvo koje zna” osigurava reprodukciju konstruktivne orijentacije i u stanju je da planira vlastiti razvoj i prosperitet. Takvo društvo je dobro društvo.

[1] Isaac Newton, Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica [Mahematical Principles of Natural Philosophy, 1687] (New York: Daniel Adee, 2006) 

 

 

Čovjek

1.1               Čovjek

 

Priroda čovjeka

 

Čovjek je dio prirode. Priroda sadrži beskonačnu količinu materije sa energetskim nabojem što stvara neograničeno mnoštvo sila, akcija i reakcija, napetosti i ravnoteža. Čovjekova priroda posjeduje osjetilnost, misaonost i sposobnost svjesnog djelovanja. Priroda svojim kretanjem čovjeku stvara osjetilne pogodnosti i nepogodnosti. Osjetilna razlika između pogodnosti i nepogodnosti formira čovjekove potrebe.

 

Čovjek svoje potrebe definira mislima. Pomoću misli čovjek stvara i akumulira svijest o pogodnostima i nepogodnostima odnošenja sa prirodom. Misli u različitim uvjetima formiraju različita emotivna stanja. Kada stanje prirode ne odgovara čovjekovoj prirodi u njemu se javlja nepogodna osjetilna ili emocionalna napetost koja koncentrira energiju na nalaženje pogodnog stanja.

 

Čovjek uglavnom zadovoljava svoje potrebe svjesnim djelovanjem. Intenzitet djelovanja direkno ovisi o stupnju nepogodnosti. Male nepogodnosti induciraju malu energiju za djelovanje, dok velike nepogodnosti koje dovode u pitanje i njegovu egzistenciju akumuliraju svu čovjekovu energiju u borbi za opstanak. Proces djelovanja traje dok čovjek ne zadovolji svoje potrebe.

 

Zadovoljenje potreba donosi pogodnosti koje su proporcionalne intenzitetu prevladanih nepogodnosti. Pogodnosti se javljaju u obliku opuštanja od nepogodne napetosti i u osjetilnom i emocionalnom zadovoljstvu. Proces rezultira zasićenjem. Odnos potreba i zasićenja mijenja se periodično sa intervalima ovisnim o prirodi potreba. Period zasićenja oslobađa čovjeka potreba.

 

Čovjek je ovisan o prirodi i stoga nije u potpunosti slobodan. Sloboda u najširem smislu predstavlja stanje potpune neovisnosti i stoga ne dozvoljava ni formiranje potreba. Čovjek koji ima životne potrebe, slobodu u najširem smislu ne treba. U užem smislu slobodu treba prihvatiti kao stanje koje omogućava zadovoljenje potreba jer čovjek koji ne može zadovoljiti svoje potrebe nije slobodan. Takva sloboda je uvjet ostvarenja čovjekove egzistencije, razvoja njegovih sposobnosti, moći, spoznaje i zato takvu slobodu čovjek može i treba imati.

 

Priroda posjeduje neograničenu moć u odnosu na čovjeka ali se on svojim biološkim razvojem prilagođava kretanju prirode i razvija svoje sposobnosti tako da u normalnim prirodnim uvjetima može zadovoljiti svoje prirodne potrebe. Čovjek u prirodi može biti slobodan. Čovjekova sloboda se zasniva na njegovoj sposobnosti da može ono što želi, ali ta sloboda ovisi o njegovoj spoznaji da želi ono što može.

 

Tokom svog života čovjek stječe mnoštvo pogodnih i nepogodnih, osjetilnih i emotivnih stanja proizašlih iz odnošenja sa prirodom. Kontrolom i sređivanjem misaonih određenja o osjetilnosti i emotivnosti životne prakse čovjek stvara znanje. Znanjem čovjek stvara predodžbu o uvjetima koji donose pogodnosti i nepogodnosti u prirodi. Formiranje znanja je čovjekova najveća sposobnost. Znanje podrazumijeva formiranje objektivnih određenja o zakonitosti kretanja u prirodi, određenja koja pod jednakim uvjetima formiraju jednake reakcije bez obzira na stupanj pogodnosti ili nepogodnosti koje takva određenja stvaraju. Objektivna određenja prikazuju zakonitost kretanja u prirodi onako kakva ona zaista i jesu.

 

Znanje čovjeku daje moć da zadovoljava svoje potrebe svjesnim i organiziranim radom. Radom se čovjek svjesno suprostavlja nepogodnostima u prirodi. Radom čovjek proizvodi sredstva za vlastiti opstanak i ostvarenje većih pogodnosti. Radna sposobnost daje čovjeku veliku moć u prirodi.

 

Ono što stvara pogodnosti ima svoju vrijednost. Čovjek prihvaća vrijednost tamo gdje mogu postojati razlike između pogodnosti i nepogodnosti, tamo gdje potrebe nisu zadovoljenje ili mogu biti nezadovoljene. Vrijednost je upravo proporcionalna sa potrebnošću.

 

Proizvod rada ima svoju upotrebnu odnosno prirodnu vrijednost. Prirodna vrijednost proizvoda zadovoljava čovjekove prirodne potrebe vezane uz egzistenciju i životni standard. Rad neposredno sam po sebi donosi pogodnosti u nekoj mjeri tako da sam po sebi ima upotrebnu vrijednost. Čovjekova svijetla budućnost leži u nalaženju rada koji donosi veće pogodnosti u svom trajanju jer tako doseže veće bivstvene pogodnosti. Takve pogodnosti su u pravilu dugotrajnije a mogu biti i intenzivnije od pogodnosti proizašlih iz konzumacije rezultata rada.  

 

Čovjek znanjem definira zakonitost kretanja u prirodi i što ih dublje otkrije to šire može primjeniti njihovu zakonitost. Znanje čovjeku daje moć koja je u svom obliku neograničena u odnosu na prirodu. Što čovjek više ovlada znanjem to može formirati veće potrebe jer ih može i zadovoljiti, to više ima kontrolu nad uvjetima koji formiraju njegova osjetilna i emotivna stanja. “Čovjek koji zna” je sposoban da otkrije i formira vlastitu progresivnu orijentaciju, da živi u skladu sa vlastitom prirodom, da se oslanja na vlastite snage, da vjeruje u svoju moć, u sebe. Takav čovjek je sposoban da razumije vlastiti odnos sa prirodom, da razvija konstruktivan odnos sa prirodom, da razvija ljubav prema prirodi, da nalazi zadovoljstvo u odnosu sa prirodom. Takav čovjek nužno živi u harmoniji sa prirodom.

 

Što čovjek više zna, to više zadovoljava svoje prirodne potrebe, to više vjeruje u pogodnosti, to više gradi optimizam prema životu, to je uravnoteženiji, to je opušteniji, zadovoljniji, radosniji što živi. Ovo je prikaz čovjeka koji živi prirodnim produktivnim životom i kao takav se lako prepoznaje.

 

Najveći oblik znanja je mudrost a stječe se iskustvom normalnog prirodnog življenja. Mudar čovjek konstantno zadovoljava svoje prirodne potrebe i stoga doživljava široko zasićenje. On ima sve što mu treba bez obzira koliko to kvantitativno i kvalitativno bilo i stoga je zadovoljan. Zadovoljan čovjek je dobar čovjek. Ova jednostavna tvrdnja je jako značajna za razvoj humanizma i zato treba biti privaćena kao prirodni zakon čovjeka.

 

Prevladavanjem nepogodnosti i pogodnosti gube značaj, odnosno tamo gdje se smanjuju razlike između mogućih pogodnosti i nepogodnosti smanjuju se i potrebe. Što čovjek više zna to ima manje potrebe a to znači da se življenjem približava slobodi u najširem smislu. 

Komunizam Dio IIII

INT. URED GRADONAČELNIKA DAN

 

John uživa u svojoj fotelji i ništa ne radi. Ulazi sekretarica Anica i podjeća Johna na njegove dnevne obaveze.

 

ANICA

Šefe, u deset imate

sastanak sa direktorom

javne prehrane. U jedan i

trideset ručak sa

direktorom javnog

prijevoza. U tri sastanak

sa direktorom gradske

kanalizacije…

 

JOHN

Otkaži sve. Neka sve rade

kao i do sada.

 

ANICA

Oni mogu raditi kao i do

sada ali to neće povećati

produktivnost komune u

mjeri u kojoj ste vi to

ponudili.

 

JOHN

(odmahuje rukom i pita)

Ko je ovdje glavni?

 

ANICA

Kako mislite ko je glavni?

 

JOHN

Ko odlučuje u Nebu?

 

ANICA

Bog?

 

JOHN

Nisam mislio na Boga ni na

Isusa Krista nego ko je

glavni među vama ovdje?

 

ANICA

Nitko, mi smo svi ovdje

ravnopravni.

 

JOHN

Dobro kad smo ravnopravni

što ti ne odeš na te

sastanke?

 

ANICA

To je vaš posao…

 

JOHN

Eto vidiš, to znači da ipak

nismo svi ravnopravni!

Ko je ovdje glavni?

 

ANICA

Vi.

 

JOHN

Ne, ja sam po svojoj

profesiji onaj koji

treba moćnike. Neko

mora da me štiti. Ko

su ti ljudi ovdje?

 

ANICA

Nema takvih ljudi ovdje.

Ovdje nema ni moćnih ni

nemoćnih, ni bogatih ni

siromašnih, ni utjecajnih

ni neutjecajnih.

 

JOHN

Kako to?

 

ANICA

Tako mi živimo!

 

JOHN

(pita preplašeno)

Pa ko će mi onda kazati

što da radim?

 

ANICA

Kod nas takve stvari svako

sam sebi govori.

 

JOHN

(kaže iskreno)

Ja ne znam ništa o ovom

poslu!

 

ANICA

Brzo ga naučite jer će vam

u suprotnom ta kapa na

glavi jako porasti.

 

JOHN

OK. Primit ću te ljude.

 

U kancelariju ulazi direktor javne prehrane Slavko. On je čovjek u svojim četrdesetim. Odijelo, kravata. Ozbiljan i poslovan.

 

SLAVKO

Dobar dan.

 

JOHN

(ne ustaje iz stolice)

Dobar dan. Što mogu učiniti

za vas?

 

SLAVKO

Gdje je Aleksandar?

 

JOHN

(kaže vrlo arogantno)

Ja sam sada Aleksandar.

 

SLAVKO

(začuđeno)

Oh, nisam to znao…

(prelazi brzo na stvar)

Ja sam Slavko, direktor

prehrane. Ljudi se žale da

palačinke nisu dovoljno

ukusne. Napadaju našeg

kuhara a on jadan nije

kriv nego je krivo brašno.

Trebalo bi nabaviti novo a

ovo poslati za stočnu

hranu…

 

John ga arogantno prekida.

 

JOHN

Vi bi se rasipali jeli?

 

SLAVKO

(ljubazno)

Ne, ne…

 

John ga ne sluša.

 

JOHN

Ne može to tako!

 

SLAVKO

Ali…

 

JOHN

Recite kuharu da stavi

malo šećera.

 

SLAVKO

Dobro, ali…

 

John ga opet prekida.

 

JOHN

Oprostite vrlo sam zauzet

danas. Imate li drugi

problem?

 

SLAVKO

Nemam ali…

 

John ustaje sa stolice i tako opet prekida Slavka. Ispraća Slavka prema vratima. Pogled mu zaokupira njegova kravata…

 

JOHN

Lijepa kravata. Gdje ste je

nabavili?

 

SLAVKO

Naručio sam je preko

interneta.

 

JOHN

Nešto sam baš zauzet ovih

dana, možete li meni

naručiti takvu jednu?

 

SLAVKO

Mogu, nije mi teško…

 

JOHN

Bit ću vam vrlo zahvalan…

Drago mi je što smo se

upoznali…

Slavko je zbunjen i izlazi bez teksta.

John se rukuje sa Slavkom i zatvara mu vrata pred nosem. Zatim se vrati za svoj stol, zavali se u fotelju, stavi noge na stol.

 

JOHN

(kaže sam sebi)

Nije lako danas biti

gradonačelnik.

 

INT. UČIONICA DAN

 

Ogromna srednjoškolska učionica. Neobično je namještena. Svaka klupa ima ladice, kompjutor i tapacirane stolice. Uz rub učionice nalaze se dvosjedi i trosjedi gdje se učenici odmaraju i vode diskusije. U uglu je frižider sa osvježavajućim pićima. Učenici su vrlo veseli. Jedan učenik uzima piće iz frižidera.

 

U taj čas ulazi Kathy. Kathy je odlučila da bude profesor književnosti.

 

KATHY

Dobar dan, ja sam vaša nova

profesorica književnosti.

Nadam se da ćemo se lijepo

slagati…

 

Učenici sjedaju u svoje klupe. U razredu žamor. Kathy nastavlja…

 

KATHY

Danas ćemo raditi

Shakespeara. Znate li vi ko

je rekao “Biti ili ne biti,

pitanje je sad?”

 

Niko se ne javlja pa izabire jednog učenika.

 

UČENIK I

Moj stari je to reko prije

nego što je pokušao upaliti

veš mašinu… …popravljao

ju je cijeli dan.

 

KATHY

To je čuvena rečenica. Da

li znaš gdje ju je on čuo?

 

UČENIK I

Ne.

 

KATHY

U kazalištu.

(naglasi ona srdačno)

 

UČENIK I

Ja sumnjam da je on bio

u kazalištu. On samo dere

narodnjake…

 

KATHY

Te je riječi izgovorio

Hamlet u istoimenoj drami.

 

UČENIK II

(postavlja pitanje Kathy)

A znate li ko je rekao

“Piti ili ne piti pitanje

je sad?”

 

KATHY

Ne…

 

UČENIK II

Tu čuvenu rečenicu sam

rekao ja!

 

Učenici umiru od smijeha…

 

KATHY

(ozbiljno)

Nije smiješno!

 

UČENIK II

Opustite se malo, možda

vam postane smiješno…

(smije se)

 

Kathy se pravi da to nije čula ali se jako naljutila.

 

KATHY

Sad ću vam podijeliti uloge

iz Hamleta. Za slijedeći put

ćete ih naučiti napamet pa

ćemo ovdje napraviti malu

predstavu.

 

UČENIK I

Ne pada mi na pamet…

 

KATHY

Molim?

 

UČENIK I

(ponavlja)

Ne pada mi na pamet…

 

Sada njena ljutnja dolazi do izražaja.

 

KATHY

Ti ćeš meni naučiti Hamleta

napamet!

(kaže prijetećim glasom)

 

UČENIK I

Odoh ja u park.

(počinje skupljati svoj

školski pribor)

 

KATHY

Ti ne možeš napustiti

nastavu!

(ona je izrazito ljuta)

 

UČENIK I

Gledaj pa vidi da li mogu…

 

Odlazi sa sata. Učenici ga jedan po jedan slijede. Kathy ostaje iznenađena bez teksta…

 

EXT. CESTA DAN

 

Vijugava cesta prati obalu mora. More udara o stjene. Pinije, borovi, čempresi se povijaju na lahoru. Nebo plavo bez i jednog oblačka. Gotovo da nema automobilskog prometa.

 

Danny vozi svoju ženu Bette u Mercedesu kabrioletu.

 

BETTE

Vidi što je lijepa priroda

ovdje…

 

DANNY

(nezainteresirano)

Je, je…

 

BETTE

Ne mogu se nadisati ovog

čistog i opojnog zraka…

…mirisa bora i soli…

 

Danny ne obraća pažnju na njene riječi. Pogledom traži nešto…

 

BETTE

(nastavlja)

Jesi li primjetio da smo

samo par automobila sreli…

…mirno je…

 

Danny je ni ne sluša. Osmjeh mu ozari obraz kad su se približili jednoj velikoj garaži. Parkira automobil…

 

DANNY

Bette, dođi da vidiš ovu

ljepotu.

 

BETTE

Što si pronašao?

 

Danny stane pokraj vrata garaže, pogleda Bette značajnim pogledom i počne imitirati fanfare.

 

DANNY

Tu tu ru tu tu tu tu

tu tu ru tu tu tu,

Tu tu ru tu tu tu tu

tu tu ru tu tu.

Boeeeing (imitira gong)

 

Danny otvara vrata garaže i ponosno pokazuje Bette deset Mercedesa koje je prikupio i sakrio u garaži. Smije se a ona ne može vjerovati svojim očima…

 

BETTE

Što je to?

 

DANNY

Mercedesi!

 

BETTE

(sumnjičavo)

Čiji su?

 

DANNY

Naši dušo!

(odgovara vrlo sretan)

 

BETTE

Odakle ti?

 

DANNY

(skromno)

Težak rad.

 

BETTE

Molim?

 

DANNY

Dobro, malo mi je pomoglo

i ovo čudesno mjesto…

 

BETTE

Što će ti to Danny?

 

DANNY

a?

 

BETTE

Što će ti to?

 

DANNY

Pa da imam…

 

BETTE

Što će ti to, jesi li

poludio?

 

DANNY

(počinje se zabrinjavati)

Dušo ovo sam cijeli dan

prebacivao…

 

BETTE

Što će ti to?

 

DANNY

Može zatrebati ako se jedan

pokvari…

 

BETTE

Vraćaj to odmah!

 

Danny očajan traži neki izlaz.

 

DANNY

Dušo mogu li zadržati bar

tri?

 

Bette koluta očima…

 

DANNY

Dva?

 

BETTE

Vraćaj sve osim jednog!

 

Danny nezadovoljan klima glavom.

 

INT. STAN MIRJANE I MIKIJA DAN

Vrlo moderno opremljen stan. Odmah se vidi da je namještaj biran i aranžiran sa puno ukusa. Stan je vrlo uredan.

 

Mirjana ulazi u stan. Miki sjedi u fotelji i čita novine.

 

MIRJANA

Zdravo Miki.

 

MIKI

Zdravo.

 

Mirjana skida cipele i oblači papuče.

 

MIRJANA

Jesi li očistio tepih?

 

MIKI

Jesam dušo, jesam.

 

MIRJANA

Sigurno?

 

MIKI

Sigurno!

 

MIRJANA

(nasmije se izazovno)

Dobit ćeš nagradu večeras…

 

Miki se zadovoljno nasmije na to.

 

Mirjana nešto traži po stanu. Zaviri u ormar i tu otkrije da se Mikijeva plava kapa malo smanjila. Uzima je i pokazuje Mikiju.

 

MIRJANA

(začuđeno)

Šta to bi sa tvojom kapom?

 

MIKI

(nevino)

Ne znam, mora da se skupila

od pranja…

 

MIRJANA

(kaže ljutito)

Skupila se od pranja! Sad ćeš

da vidiš šta je to skupljanje

od pranja!!! Hoćeš, hoćeš…

 

Mirjana žurno odlazi u kuhinju, grabi valjak za tijesto, vraća se i prijeti njime Mikiju.

 

MIKI

(preplašeno)

Nisam kriv!

 

MIRJANA

Šta je bilo odmah kaži!

(prijeti i dalje valjkom)

 

MIKI

Nisam kriv! (kuka)

 

Mirjana zamahuje valjkom za tijesto.

 

MIRJANA

Šta je bilo!

 

MIKI

(preplašeno)

Ona me napala,

ona me napala…

 

MIRJANA

(pita ljutito)

Ko te napao?

 

MIKI

Diane!

 

MIRJANA

(ljutito)

Kako te napala?

 

MIKI

(preplašeno)

U kancelariji…

 

MIRJANA

(ljutito)

Pitam, kako te napala?

 

MIKI

(pokušava biti uvjerljiv)

Žestoko!

 

MIRJANA

(ljutito)

Kako te napala?

 

MIKI

(slomljen)

Pa kao što žensko napada…

 

MIRJANA

Aaah, sad će kučka dobiti

svoje! Hoće, hoće…

 

Mirjana hvata Mikija za ruku i vuče ga na ulicu.

 

EXT. ULICA DAN

 

Mirjana nosi valjak za tijesto preko cijelog mjesta i vuče Mikija za sobom. To privlači pažnju ljudi pa se stvara publika. Hvata Dianu u ćošku između dvije kuće. Ona ima na glavi povećanu crvenu kapu.

 

MIRJANA

(viče)

Stoj kučko!!!

 

Diane se iznenađeno okrene.

 

MIRJANA

(nastavlja)

Slušaj kučko! Miki je moj

čovjek i samo moj čovjek…

Ako još jednom priđeš

Mikiju na tri metra, prvo

ću te polomiti sa ovim

(pokazuje valjak) a onda

ću te lično poslati tamo

desno u Pakao!!!

 

DIANE

Ovo je nesporazum…

 

Tada ugleda Mikija i shvaća da nema smisla lagati.

 

DIANE

Oprosti, neću više nikad…

(kaže preplašeno)

 

MIRJANA

Samo se usudi kučko.

(okreće se Mikiju)

A ti marš u kuću!

 

MIKI

Idem dušo idem…

 

Publika oko njih se smije…

 

MIRJANA

Ova te napala je li?

 

Miki šuti.

 

MIRJANA

Nisi se mogao obraniti, je

li?

 

Miki šuti manji od makova zrna.

 

Na povrtku kući prolaze pokraj djece 10-15 godina starosti koja sade cvijeće u parku.

 

INT. SPAVAĆA SOBA JUTRO

 

John se budi pokraj Diane, tušira, pjevuši, oblači se i trgne kad ugleda svoju crvenu kapu. Njegova crvena kapa je postala dugačka metar i po. Odjuri na posao.

 

INT. URED GRADONAČELNIKA DAN

 

John utrčava u kancelariju sekretarice Anice. Ona je tu. Kapa mu stoji na glavi a rukom drži coflek, ispruži ruku sa strane a sredina kape visi jer je mnogo duža od njegove ruke.

 

JOHN

Anice, što je ovo?

 

ANICA

Kapa.

 

JOHN

(kaže preplašeno)

Znam, ali zašto je ovakva?

 

ANICA

Ljudi su jako nezadovoljni

vašim odlukama. Niste

ostvarili ponuđenu

produktivnost. Bojim se da

će vam kapa još rasti.

 

JOHN

Stop, stop, stop…

Zaustavite ovaj nepravedan

proces.

 

ANICA

To sami možete učiniti ako

date ostavku na položaj…

 

JOHN

Hoću, hoću, sada, sada!

 

ANICA

To će vam donijeti kaznu

koja će još malo uvećati

kapu ali će se proces

zaustaviti.

 

JOHN

Dobro, dobro!

Gdje?

 

ANICA

Na vašem kompjuteru…

 

John dohvati tastaturu i ukuca otkaz. Napušta kancelariju bez riječi. Na izlazu iz zgrade sretne Aleksandra. Neugodno mu je, gleda u pod ali ga ipak pozdravi.

 

JOHN

Dobar dan.

 

ALEKSANDAR

Dobar dan gospodine 100%,

kako ide?

 

John bježi bez riječi.

 

EXT. ULICA UZ PARK DAN

 

John izlazi na ulicu gdje duboko izdahne i osjeti olakšanje. Ali velika crvena kapa izaziva veliku pažnu ljudi. Svi se trzaju iznenađeno kad je ugledaju na njegovoj glavi jer je takva pojava velika rijetkost. John se srami, skida i sakriva crvenu kapu u ručnu torbu. Nailazi Jack. Vidi da John nema kapu na glavi pa se nasmije…

 

JACK

(kaže cinično)

Johne bolje stavite kapu na

glavu. Ona je korisna.

Ako se budete dobro ponašali

ljudi će vam davati dobre

ocjene pa ćete se izvući.

 

John prihvaća lekciju skrušeno stavlja kapu na glavu i zamišljeno odlazi. Kad je Jack vidio kako veliku crvenu kapu ima John nije mogao odoliti pa mu se naruga iza leđa.

 

EXT. PARK DAN

 

Kevin vozi gradski autobus. Zaustavlja na stanici. Lazar izlazi iz autobusa. Kevin se ljubazno nasmije…

 

KEVIN

Želim vam ugodan dan!

Lazar mahne Kevinu. Kevin mu odmahne. Lazar nastavlja prema parku. Tu sreće zamišljenog Ala. Lazar mu prilazi sa osmjehom.

 

LAZAR

Šta te muči kume?

 

Rukuju se.

 

AL

Dugo sam razmišljao što da

radim…

 

LAZAR

(veselo)

I šta si smislio?

 

AL

Ne mogu protiv ovog

sistema.

 

LAZAR

Zašto?

 

AL

Prejak je a nije ni loš…

 

LAZAR

Šta jest jest, ali nešto se

ipak može učiniti!

 

AL

Još mi nešto smeta…

 

LAZAR

Šta?

 

AL

Proganja me moja prošlost.

 

LAZAR

Kako to?

 

AL

Duboko žalim zbog toga što

sam bio mafijaš.

 

LAZAR

Znači gotovo je?

 

AL

(klima potvrdno glavom)

Želim se potpuno posvetiti

duhovnom životu. Odlučio

sam postati sveštenik.

 

LAZAR

Pa kud u sveštenike?

Dođi bolje kod nas u

komunističku partiju.

Što mi imamo duhovan život

to ga niko nema…

 

AL

Odlučio sam.

 

LAZAR

Ajd kad si odlučio sa

srećom ti bilo…

(smije se) Da popijemo

po jednu u to ime?

 

Al se nasmije, zagrli Lazara oko ramena i povede ga na piće.

 

EXT. TRG NOĆ

 

Srednjovjekovni grad opasan bedemima. Kamene kuće. Vrlo jednostavna arhitektura. Na kraju glavne ulice barokna crkva. Tu se John sastaje sa Diane. Kasna noć, prazan grad.

 

JOHN

Izgleda da sam se totalno

zajebo…

 

DIANE

Vidim… (crvena kapa od

metar i po sve sama govori)

 

JOHN

Garant ću završit u paklu.

Jeli boga ti, reče li neko

koliki je probni rok ovdje?

 

DIANE

Miki je spomenuo godinu

dana, ali nisam sigurna…

 

JOHN

Uh onda možda još nije sve

izgubljeno…

 

DIANE

Sad si isti kao Al. Ako on

ima šansu imaš i ti. Moramo

se opametiti pod hitno.

 

JOHN

Slažem se, ali kako?

 

DIANE

Nabolje da se ponašamo isto

kao i ostali pa što bude…

 

JOHN

Slažem se, to je najbolje.

 

Odlaze zamišljeni.

 

EXT. PARK UZ PLAŽU POPODNE

 

Sunčan dan, more uzburkano. Organiziran je piknik sa roštiljem, zabavnim i sportskim sadržajima. Hrane ima u izobilju, pivo teče u potocima. Prisutni su svi karakteri. Sjede zajedno za stolovima i okolo po travi. Neko svira gitaru i pjeva. Mnogi se pridružuju kad prepoznaju pjesmu. Sve se odvija u savršenoj harmoniji, veselju i smijehu.

 

BETTE

(pita Dannya)

Jesi li vratio Mercedese?

 

DANNY

Jesam dušo. Znaš, cijelu

sam noć razmišljao što će

mi oni Mercedesi…

 

BETTE

I što si smislio?

 

DANNY

Ne trebaju mi ništa.

 

BETTE

Dobro si smislio.

 

DANNY

Još sam nešto smislo.

 

BETTE

Što?

 

DANNY

(kaže nježno)

Ti uvijek znaš što je dobro

a što ne. Ti si moje sunce.

 

Bette je jako polaskana i radosna.

 

Kevin upoznaje djevojku koja mu se sviđa. Stalno nešto šapuće sa njom i smješka se. Vrlo je zadovoljan.

 

Iznenada neko vrisne. U moru se pojavio veliki vrtlog. Jedan dječak u sandolini pokušava izbjeći vrtlog. Snažno vesla ali sandolina se prevrće. Dječak ne pliva dobro. Vrtlog ga polako privlači. Samo dobar plivač može izvući dijete iz vode prije nego što ga vrtlog povuče na dno. Nitko se ne usuđuje pomoći. John baca odijelo, hvata dasku za jedrenje, skače u vodu i spašava dijete. Svi plješću.

 

Lazar i Brandon slučajno stoje jedno blizu drugoga i gledaju Johna kako izlazi iz mora zajedno sa dječakom.

 

LAZAR

(negoduje)

Opet krade vodu!

 

BRANDON

Izvinite, što ste rekli?

 

LAZAR

Sotona krade vodu.

 

BRANDON

Ko?

 

LAZAR

Sotona!

 

BRANDON

Zašto to radi?

 

LAZAR

Ljudi su jako žedni dole.

 

BRANDON

Oni piju slanu vodu?

 

LAZAR

Zato se to zove Pakao.

 

Brandon ostavlja zbunjen izraz lica.

 

Neki ljudi čestitaju Johnu, neki gledaju u Johna dok vade mobitele i ukucavaju nešto. Čuje se kako neko govori da je John heroj. Diane gleda Johna ponosno. On se briše i oblači. Traži gdje mu je kapa. Nije je prepoznao jer se smanjila na normalnu veličinu. Ponosno je pokazuje Diani. Ona mu radosno pokazuje ispružen palac prema gore i upita ga…

 

DIANE

Jesi li znao da je to bio

ulaz u Pakao?

 

John je pogleda zabezeknuto i ništa ne kaže.

 

Ljudi nastavljaju sa zabavom i pićem. Kathy razgovara sa Jackom.

 

KATHY

Kako smiju piti pivo u

parku?

 

JACK

Kathy ovo nije Amerika, ovo

je Raj.

 

Jack pogleda prema nebu i kaže bezglasno mimikom usta “Hvala ti”.

 

Kathy na to negoduje klimajući glavom.

 

Odjednom Kathy ugleda učenika sa kojim je imala nesporazum kako prolazi u blizini. Digne se i priđe mu.

 

KATHY

Zdravo!

 

UČENIK I

Zdravo!

 

KATHY

Oprosti mi, bila sam jako

arogantna na predavanju.

 

UČENIK I

Nema problema.

 

KATHY

To se više neće ponoviti…

Molim te dođi na predavanje

i povedi drugove.

 

UČENIK

Hoću, nema problema.

 

To čuje Jack i ne može vjerovati svojim ušima.

 

JACK

Ovako lijepe riječi nisam

od tebe čuo u životu.

 

KATHY

(kaže iskreno smijući se)

Nikad nije kasno za učenje.

 

Jack pokazuje veliko zadovoljstvo. Popne se na stolicu i doziva…

 

JACK

Ljudi slušaj vamo!

 

Svi se okreću prema njemu.

 

JACK

(nastavlja)

Kathy i ja smo proveli

četrdeset godina u braku…

To je bio brak pun

previranja, lijepih i onih

manje lijepih trenutaka.

Nikad neću zaboraviti

koliko mi je pažnje

posvetila kad sam slomio

nogu na skijanju prije 30

godina. Ali sjećam se i da

je provela dosta vremena sa

učiteljem skijanja dok sam

ja ležao u krevetu…

Mnogo voli raditi sa

djecom ali svoju nije mogla

roditi. Bog mi je svjedok

ja sam se jako trudio na

tom polju… Ponekad kuha

hranu koju ja ne podnosim,

prigovara mi kad malo

popijem, ali ako izuzmemo

ove male nedostatke ona je

dobra žena…

I zato sada svečano

izjavljujem

– Kathy ja te volim.

 

To kaže glasno, razgovjetno i ponosno.

Na to svi veselo zaplješću.

 

Jack se nakloni prema njoj i prema svima. Kathy zasuze oči.

 

Kad je Brandon čuo ovu izjavu ljubavi dobije inspiraciju, klekne na koljeno ispred Frances.

 

BRANDON

Frances ja te volim. Hoćeš

li se udati za mene?

 

FRANCES

Brandone ja te puno volim.

Udat ću se za tebe.

 

Brandon skoči do neba. Oboje se jako vesele, pa se ljube. Brandon iz džepa vadi prsten i daje ga Frances. Opet se ljube. Opet svi plješću.

 

BRANDON

(obraća se svima)

Svi ste pozvani na naše

vjenčanje.

 

Svi plješću i nazdravljaju.

 

Al dolazi u park u crnoj mantiji. Ima kardinalsku crvenu kapu sa crvenom pletenom kuglicom na vrhu.

 

AL

(pokazuje mantiju Kevinu)

Jeli mi dobro stoji?

(nasmije se)

 

KEVIN

Super, ni majka vas nebi

prepoznala! (nasmije se)

 

Uz Ala u mantiji stoji Lazar. Lazar i dalje nosi titovku sa petokrakom. Njih dvoje čine vrlo neobičnu sliku.

 

AL

(upita Lazara)

Ako je ovo Nebo gdje je

Isus Krist?

 

LAZAR

A navrati on ponekad do

nas…

 

AL

Jel u kontrolu?

 

LAZAR

Ne, nema potrebe za to.

Navrati koji put na ručak,

popijemo po koju i tako

to…

 

Veselje se nastavlja. Sve je puno smijeha.

 

EXT. PARK UZ MORE DAN

 

Svadba Frances i Brandona. Oltar se nalazi u parku. Gosti sjede u stolicama. Mlada je u bijelom ali ispod vela nosi plavu kapu. Brandon je u tamnom svečanom odijelu i naravno nosi plavu kapu. Svi imaju plave kape. John ima tako malenu kapu da je nosi na vrhu malog prsta. Pokazuje je kameri i namiguje zadovoljno. Jedan čovjek sjedi na sredini stola i ima plavu kapu od tri metra omotanu preko ramena kao lente. Lazar ima plavu kapu sa crvenom petokrakom. Al ima crvenu kardinalsku kapu sa plavim coflekom.

 

Brandon drži Frances za ruku ispred oltara. Ljubi je u obraz. Al počinje izgovarati vjenčanu proceduru uz pomoć knjige i vjenčava ih…

 

AL

Mi smo se danas sastali

ovdje da budemo svjedoci

vjenčanja Brandona i

Frances, čija su srca i

duše spojene u jedno…

Brak je obećanje, dato u

srcima dvoje ljudi koji

vole jedno drugo. U krugu

te ljubavi, brak sadrži

sve najvažnije odnose.

Muž i žena su jedno drugome

ljubavnici, učitelji,

slušaoci, kritičari i

najbolji prijatelji.

 

Frances pogleda Brandona sa ljubavlju u očima. Brandon joj uzvrati isti pogled…

 

AL

(nastavlja)

Da li vi Brandone uzimate

Frances za svoju zakonitu

ženu; da je volite,

poštujete i čuvate koliko

god možete?

 

BRANDON

Da!

 

AL

I vi Frances, da li

uzimate Brandona za svoga

zakonitog muža; da ga

volite, poštujete i

čuvate koliko god možete?

 

FRANCES

Da!

 

AL

Sada možete staviti prstenje

jedno drugome na ruku.

 

Oni stave prstenje jedno drugome sretni i nasmijani…

 

AL

Prsten je simbol sa kojim su

vaša dva života ujedinjena u

jedan neprekinuti krug; u

kojem, gdje god da pođete,

vi ćete se jedno drugome

vratiti. Neka vas ovi

prstenovi zauvijek približe

u ljubavi… …ljubav nema

druge želje nego da ispuni

sebe!

 

Brandon i Frances se zaljubljeno gledaju. Frances ima suzu u oku.

 

AL

(nastavlja)

Neka ovaj dan sija zauvijek

u vašim životima!

Proglašavam vas za muža i

ženu. (gleda u Brandona)

Sada možete poljubiti mladu.

 

Brandon poljubi Frances. Svatovi kliču i plješču. Nakon toga Frances se okreće i baca buketić. Diane hvata buketić i smije se. John se nasmije na to. Jack posuđuje jedan cvijet is buketića i stavlja ga Kathy u kosu. Kathy je vrlo sretna.

 

Svi se kreću prema stolovima za ručavanje koji se nalaze u blizini i sjedaju tamo. Bette pjeva narodne pjesme uz trubački orkestar. Svi nazdravljaju sa šampanjcem, plešu kola (pomažu im profesionalci tako da kola izgledaju savršeno) sretni i zadovoljni. Film završava prepun optimizma prema budućnosti.

 

Pojavljuju se riječi: “NIJE KRAJ”

 

EXT. PARK UZ MORE DAN

 

Potpuna tišina. Lijepa zelena priroda i plavo more. Čuje se cvrkut ptica i tiha uvertira u Bethovenovu IX simfoniju. Kamera zumira in i zaustavlja se na jednom čovjeku. To je onaj isti čovjek koji je imao kapu od tri metra na vjenčanju. Sad je više nema. Nosi jednostavnu majicu i jeans. Stoji na stijeni tijelom okrenut prema moru i kaže u kameru…

 

ČOVJEK

Moj blagoslov.

 

Zatim se malo nakloni i srdačno se nasmije.

 

Muzika KREŠENDO. Zbor pjeva temu “Ode radosti” FORTE. Kamera ima fokus na čovjeku nekoliko sekundi a onda dugi zoom out.

 

Pojavljuju se riječi: “OVO JE POČETAK”

 

 

 

Natrag na početak

 

Komunizam Dio III

EXT. ULICA JUTRO

 

Novopridošlice izlaze iz svojih stanova i odlaze u individualne akcije istraživanja i djelovanja na Nebu. Šeću kroz gradić i razgledaju okolinu.

 

Ulica bez automobilskog prometa. Zelenilo svuda. Djeca bezbrižno voze bicikle i koturaljke. Ljudi sjede po klupama i ugodno ćaskaju. Čuje se smijeh odraslih i radosna vriska djece.

 

John brzim korakom odlazi direktno kod gradonačelnika.

 

INT. URED SEKRETARICE GRADONAČELNIKA DAN

 

Veliki ured pun dokumentacije. Sekretarica Anica sjedi za stolom i kuca na tastaturi kompjutera. Ima jednostavan komplet. Ured je pun cvjeća. John žurno ulazi kroz otvorena vrata.

 

JOHN

Dobar dan. Jeli

gradonačelnik ovdje?

 

ANICA

Tu je, samo sada nije

slobodan.

 

JOHN

Hitno je…

 

John se ne obazire više na Anicu već produžava prema vratima na kojima piše Gradonačelnik Aleksandar…

 

ANICA

Stanite molim vas…

 

John kuca na vrata i ulazi bez čekanja.

 

INT. URED GRADONAČELNIKA

 

Ured je velik. Klasični rustikalni namještaj. Radni stol sa kompjuterskim monitorom i još jedan niski stol sa četiri fotelje za goste. Zidovi su ukrašeni slikama. Police su pune knjiga. Ogroman prozor sa pogledom na more. Gradonačelnik ima tamnoplavo odijelo i kravatu. Čita elektronsku poštu.

 

JOHN

Dobar dan Aleksandre!

 

Aleksandar podigne oči sa računala.

 

JOHN

Ja sam John. Želio bih

postati gradonačelnik

umjesto vas.

 

ALEKSANDAR

(pogleda Johna začuđeno)

A jeli…

 

JOHN

Da. Kako da to postignem?

 

Aleksandar ustaje od stola. Rukuju se.

 

ALEKSANDAR

Dobar dan. Izvolite

sjesti…

(pokazuje prema fotelji)

 

Sjedaju u fotelje.

 

ALEKSANDAR

(nastavlja)

Najbolji način da postanete

gradonačelnik jest da se

dogovorimo.

 

JOHN

Hajde da se dogovorimo.

 

ALEKSANDAR

Prvo mi trebate pokazati

vaš program i u njemu veću

produktivnost nego što je

moja. Ako me uverite da ste

bolji ja ću vas podržati i

povući se.

 

JOHN

To mi izgleda previše

komplicirano. Ovdje je meni

rečeno da ja mogu postati

gradonačelnik kad god to

poželim. Niko nije

spominjao pokazivanje

programa i dogovore…

 

ALEKSANDAR

Pa dobro su vam rekli…

Ako upišete u kompjuterski

centar komune samo jedan

posto veću produktivnost i

odgovornost nego što je

moja i ako je ja ne budem

mogao slijediti, ovo radno

mjesto je automatski vaše.

Ali tamo gdje nema dogovora

rizik je puno veći.

 

JOHN

Kako mjerite produktivnost

i odgovornost?

 

ALEKSANDAR

Mjerimo ih pomoću ocjena

koje dobijamo od ljudi za

svoj rad.

 

JOHN

Znači trebam ponuditi veću

ocjenu?

 

ALEKSANDAR

Da.

 

JOHN

Kako?

 

ALEKSANDAR

Ako ponudite 1% višu ocjenu

od moje i 1% veću

odgovornost stječete pravo

na ovo radno mjesto…

 

JOHN

Hoću!

 

ALEKSANDAR

Ali nije to tako

jednostavno kao što izgleda

jer sistem strogo proziva

odgovornost. Gradonačelnik

direktno upravlja svim

djelatnostima u komuni i

odgovoran je za realizaciju

svih djelatnosti. Ovo je

jako vruća stolica…

(pokaže na svoju stolicu)

 

JOHN

OK! (kaže samouvjereno)

 

ALEKSANDAR

(nastavlja)

Ako vam ljudi za vaš rad

daju manju ocjenu nego što

ste je predložili ova kapa

na glavi (crvena) će vam

se povećati…

 

JOHN

(John se više ne obzire na

upozorenja)

Gdje je taj kompjutorski

centar?

 

ALEKSANDAR

Svaki kompjuter kojem

pristupite je povezan sa

centrom.

 

JOHN

Hvala… (nasmije se i kreće)

 

ALEKSANDAR

(dobronamjerno dodaje)

Sistem nagrađuje dobar rad.

Ako postignete veću

produktivnost komune ta kapa

će vam se smanjiti…

Ali ponovo vas upozoravam,

ako ponudite veću

produktivnost nego što je

možete ostvariti povećat

će vam se ta kapa na glavi.

 

John odmahuje rukom samouvjereno i napušta prostoriju.

 

INT. URED SEKRETARICE GRADONAČELNIKA DAN

 

John prolazi pored sekretarice Anice bez riječi. Anica ga jako začuđeno gleda.

 

INT. HODNIK GRADSKE UPRAVE DAN

 

John nasumice ulazi u jednu kancelariju u kojoj ugleda službenika za radnim stolom i povlači se u hodnik bez riječi. U drugom pokušaju naiđe na praznu kancelariju i uđe.

 

INT. KANCELARIJA DAN

 

John sjeda za kompjutor. Ukuca povećanje produktivnosti za radno mjesto gradonačelnika 1%. Malo razmisli pa doda jednu nulu. Još malo razmisli pa doda još jednu nulu i registrira svoju ponudu pritiskanjem tipke na tastaturi. Tako je pohlepa natjerala Johna da ponudi 100% veću produktivnost za radno mjesto gradonačelnika. Zatim otvori stranicu koja definira njegovu odgovornost i bez razmišljanja ukuca porast 1.000%. Omaklo mu se. Napravi grimasu ali mahne rukom nehajno i registrira svoju ponudu.

 

INT. URED GRADONAČELNIKA DAN

 

Istovremeno kompjutor gradonačelnika Aleksandra počne davati svjetlosni i zvučni alarm. Aleksandar se jako začudi kad ugleda na svom monitoru koju produktivnost i odgovornost John nudi. Pokupi svoje stvari i napusti kancelariju kolutajući očima.

 

INT. HODNIK GRADSKE UPRAVE DAN

 

Na izlazu Aleksandar susreće Johna, rukuje se sa njime ćutke i odlazi.

 

INT. URED GRADONAČELNIKA DAN

 

John se zasjedne na mjesto gradonačelnika, stavi noge na stol, trlja zadovoljno dlanovima i samodopadljivo se nasmije.

 

EXT. PJEŠAČKA ULICA DAN

 

Ulica puna malih lokala. Prijatna mirnoća ispunjava zrak.

 

Kevin zaustavlja prolaznika Bogdana. Bogdan je sredovječan čovjek, nemarno obučen, malo spor u rasuđivanju. Flegmatik.

 

KEVIN

Dobar dan. Izvinite molim

vas gdje je ovdje najbliža

policijska stanica?

 

BOGDAN

(flegmatično)

Nemamo mi policijsku

stanicu.

 

KEVIN

(iznenađen)

Kako mogu pronaći

policajce?

 

BOGDAN

(flegmatično)

Nemamo mi policajce.

 

KEVIN

(iznenađen)

Kako nemate?

 

BOGDAN

Lijepo…

(kaže kao da je to

najnormalnija stvar)

 

KEVIN

(je vrlo iznenađen)

Pa ko vas čuva od

kriminala?

 

BOGDAN

(flegmatično)

Nemamo mi kriminal.

 

KEVIN

Dobro, ko osigurava

provođenje zakona?

 

BOGDAN

(flegmatično)

Nemamo mi zakone.

 

KEVIN

(jako iznenađen)

Šta?

 

BOGDAN

Nemamo mi zakone.

(ponovi kao da je to

najnormalnija stvar)

 

KEVIN

Kako nemate?

 

BOGDAN

Kako? (razmisli malo) Eto

kako! Mi smo nekad imali

zakone ali smo razvili naše

odnose toliko da ih niko

više nije koristio. Postali

su nepotrebni.

 

KEVIN

(je jako iznenađen)

Pa kako opstajete bez

zakona?

 

BOGDAN

Evo baš kao što vidiš…

Mi sami stvaramo,

sprovodimo i mijenjamo

pravila ponašanja u

društvu. Sami!

 

KEVIN

(je jako iznenađen)

Kako?

 

BOGDAN

Svakome je jasno što je

dobro a što ne i toga se

pridržavamo. Ponekad

slušamo savjete stručnjaka

pa se dogovorimo šta i kako

ćemo raditi. Na kraju pravo

ocjenjivanja ljudi daje

vlast svakome od nas…

 

KEVIN

Onda sam i ja vlast ovdje?

 

BOGDAN

Da. To osigurava dobre

odnose u društvu.

 

KEVIN

(je jako iznenađen)

I to samo tako radi?

 

BOGDAN

Da to samo tako radi.

(razmisli malo pa doda)

To izvrsno radi, daleko

bolje nego što je to bilo

kod vas.

 

Sa druge strane ulice prolaze Brandom i Frances. Domahuju rukama Kevinu. Kevin se malo opusti kad ih ugleda i mahne im.

 

KEVIN

(dovikuje im)

Gdje ćete!

 

BRANDON

(dovikuje Kevinu)

Odosmo do nogometnog

stadiona!

Kevin im odmahne. Zatim se okrene se prema Bogdanu, razmisli malo pa ga upita…

 

KEVIN

A ima li posla u vojsci?

 

BOGDAN

(kaže flegmatično)

Nemamo mi vojsku.

 

KEVIN

(sad se više ne čudi)

To sam mogao i pomisliti…

 

BOGDAN

(nasmije se na to i doda)

Kad smo mi stanovnici ovog

mirnog mjesta odlučili

prestati davati novac za

vojsku to je bio njen kraj.

Raspustili smo je a oružje

smo uništili…

 

KEVIN

Nemate oružje?

 

BOGDAN

Ne… Nije baš da nemamo

baseball palice i

kuhinjske noževe ali

nikome ne pada na pamet

da to koristi kao oružje.

 

KEVIN

Pa što vas čuva?

 

BOGDAN

(flegmatično)

Niko nas ne napada.

 

KEVIN

?

 

BOGDAN

Mi smo naučili da najveća

opasnost dolazi od velikih

vođa, onih kojima je

vlastita nacija ili

domovina najvažnija stvar

na svijetu.

 

KEVIN

Zašto?

 

BOGDAN

Takvi ljudi samo koriste

naciju za svoje megalomaske

ciljeve i ništa dobro ne

mogu donijeti…

 

KEVIN

Pa kako se branite od njih?

 

BOGDAN

Jednostavno, mi lako

prepoznamo takve ljude…

Damo im vrlo negativne

ocjene… To im začepi

usta puno prije nego što

mogu učiniti bilo kakvo

zlo.

 

KEVIN

(razmišlja malo pa pita)

Pa što ću ja raditi? Ja ne

znam ništa osim policijskog

posla!

 

BOGDAN

(se duboko zamisli)

Ne moraš raditi ništa ako

nećeš. Kad pronađeš ono

šta želiš raditi, radit ćeš

to jer ćeš to voljeti da

radiš.

 

KEVIN

?

 

BOGDAN

(nastavlja)

Ništa ne brini. Ako ti

nešto zatreba samo potraži

Bogdana. Ja sam uvijek tu

negdje.

 

Bogdan mu mahne rukom i produži dalje.

 

KEVIN

(dovikuje)

Hvala ti.

 

Kevin odlazi na drugu stranu ali je i dalje zabrinut. Pokraj njega prolaze djeca vesela i nasmijana. Kevin ih zamišljeno gleda, nakon nekoliko trenutaka i on se nasmije…

 

INT. MIKIJEV URED

 

Miki sjedi u svom uredu i slaže nekakve papire. Na stolu se nalazi slika njegove supruge Mirjane. Namještaj moderan, fotelje udobne. Svijetle zavjese na prozoru lelujaju na laganom vjetru. Čuje se cvrkut ptica.

 

Neko kuca na vrata.

 

MIKI

Slobodno.

 

Ulazi Diane. Izgleda čarobno u žarko crvenoj haljini.

 

DIANE

Izvinite što smetam, imate

li malo vremena za mene.

 

MIKI

Da naravno.

 

Rukuju se.

 

MIKI

Izvolite sjesti.

 

Diane sjeda u fotelju.

 

MIKI

(nastavlja)

Piće?

 

DIANE

Ne hvala…

 

Sjeda i Miki.

 

MIKI

Što mogu učiniti za vas?

 

DIANE

Prilično sam zbunjena ovdje

u novoj sredini…

 

MIKI

Razumijem to jako dobro i

ja sam bio zbunjen kad sam

došao…

 

DIANE

Vi ste pretpostavljam

čovjek na položaju ovdje?

 

Dok to pita prekriži noge tako da Mikiju padaju u oči lijepe butine.

 

MIKI

Ma da tako nešto…

(odgovara poluzbunjeno

poluproračunato)

 

DIANE

Možete li mi savjetovati

što bih ja ovdje mogla

raditi?

 

MIKI

A šta ste radili do sada?

 

DIANE

Uglavnom sam pomagala

uspješnim ljudima…

(zamisli se)…nije

li ovdje malo vruće…

 

Otkopča gornje dugme na haljini, protrese rub i pokaže mjesto na kojem se spajaju njene lijepe grudi. Mikiju udara krv u glavu ali se suzdržava jer je u braku sa Mirjanom. Ustane i otvori prozor malo šire.

 

DIANE

(nastavlja)

Što ste vi prije radili?

 

MIKI

Bio sam partijski

funkcioner, nešto kao

direktor.

 

DIANE

Tako sam nešto i mislila…

Odmah prepoznam uspješnog

čovjeka.

 

MIKI

(pokušava biti skroman)

Ma nije to baš tako…

 

DIANE

A ne, ne varam se ja!

(smiješi se) Prepoznam ja

odmah čovjeka na položaju.

 

Miki se skromno nasmije i klimne glavom samodopadljivo. Diane malo razmisli pa nastavi sramežljivo.

 

DIANE

Oduvijek sam željela biti

glumica. Odslušala sam

dio tečaja glume kod

gospodina Blabingera.

Trebala sam izaći na ispit

kod njega ali nisam mogla

zbog obaveza. Znate, mi

mnogo putujemo…

Gospodin Blabinger je

uvijek ukazivao veliko

poštovanje prema mojim

sposobnostima. Nudio mi

je da glumim u jednoj

njegovoj kazališnoj

predstavi. Nije to trebala

biti velika uloga ali

govorio mi je da bi to

bila vrlo zapažena uloga

koja se pamti.

 

MIKI

Kakva je to uloga trebala

biti?

 

DIANE

Trebala sam glumiti

striptizetu. No kao što

rekoh zbog obaveza…

Sad imam više vremena pa

bih mogla prihvatiti neku

značajniju filmsku ulogu…

Možete li mi pomoći?

 

Napeta tišina…

 

MIKI

(kaže proračunato)

Potražit ću nešto…

 

DIANE

Oh, puno vam hvala…

 

MIKI

(smiješi se)

Ništa, ništa.

 

DIANE

Nemate pojma koliko mi

to znači. To mi je najveća

želja. Ako mi pomognete bit

ću vaš veliki dužnik. Samo

recite kako da vam se

odužim i ja ću to učiniti.

 

Diane zavodnički ustane sa stolice da “prijateljski” zagrli Mikija. Miki se malo iznenadi, također ustane i spontano zagrli Diane oko struka. Ona ga poljubi u obraz.

 

Napetost doživljava kulminaciju…

 

Ona primjeti da je on jako osjetljiv na njenu blizinu, dvoumi se što da radi, malo razmisli a zatim polako približi svoju glavu Mikiju i poljubi ga u usne. On malo odmakne glavu. Ona ga ponovo polako poljubi u usne. On opet malo odmakne glavu. Kad ga je treći put poljubila u usne on više nije odmicao glavu…

 

EXT. PJEŠAČKA ULICA ISPRED LAZAROVE KUĆE DAN

 

Kamenom popločena ulica. Dva reda kamenih kuća. Svaki balkon je okićen cvijećem. Prozori, vrata i grilje kuća su svježe obojeni.

 

Al se jako trudi smanjiti veličinu svoje crvene kape. Sada ima smetlarsku uniformu i triciklu sa kantom. Čisti ulicu metlom ispred Lazarove kuće. Nailazi Lazar koji ga simpatizira još iz mladosti. Lazar je bivši komunist i kriminalac. Sada gotovo uzoran suprug i radnik. Oblači se pomalo vojnički. Nosi zvijezdu petokraku na kapi titovki. Vrlo je ugodno iznenađen kad ugleda Ala. Raširi ruke.

 

LAZAR

Al!

 

Al ga pogleda poluznatiželjno.

 

LAZAR

Ti si idol moje

mladosti!

 

Al ne mijenja izraz lica. Lazar pokušava imitirati Ala. Smijeh mu se pojavljuje na licu jer nije vičan glumi. Uperi kažiprst u svoja prsa i upita…

 

LAZAR

Are you talking to me?

Are you talking to me?

Are you talking to me?

 

Ali Lazar pogađa Roberta de Nira u filmu Taksist.

 

AL

(kaže sjetno)

To nisam bio ja…

 

LAZAR

Nema veze…

(odmahuje rukom veselo)

Da si ti meni živ i zdrav!

 

Al pogleda Lazara malo bolje…

 

AL

Znam li te ja?

 

LAZAR

Surađivali smo malo. Sjećaš

li se kokaina preko

Kolumbije?

 

AL

(uvjerljivo)

Ja se sa kokainom nikad

nisam bavio!

 

LAZAR

Hajde hajde, nisam ti ja

sudac. Osim toga zajedno

smo prebacivali oružje u

Irak…

 

AL

(sad prepozna Lazara)

A sad se sjećam, ti si

komunist iz Jugoslavije.

…Lazar?

 

LAZAR

(kaže ponosno)

Taj sam!

 

Rukuju se srdačno.

 

AL

Pa kako ide?

 

LAZAR

Evo nije loše.

 

AL

Jeli, znaš li nešto o

mojima?

 

LAZAR

Otac ti je dobro. Nije

daleko odavde… Ne znam za

ostale… Pitaj njega.

 

Al je zadovoljan odgovorom pa nastavlja…

 

AL

Vi komunisti ste meni

uvijek jako imponirali.

Kako ste vi uredili vaše

podzemlje mi to nismo mogli

ni sanjati. Niko vam se

nije mogao miješati u

poslove…Niko!

 

LAZAR

Dobra su to vremena bila.

A i ti si meni ostao u

sjećanju kao vrlo moralan

čovjek. Uvijek si pomagao

prijatelje i ubijao

neprijatelje.

 

AL

Dobra su to vremena bila,

ali ovdje to ne priznaju.

(pokazuje svoju veliku kapu)

 

LAZAR

(negoduje)

Ne, ovde ne možeš ubiti

čovjeka ko čovjek!

Odmah šalju tamo desno u

pakao…Odmah!

 

Al se zamisli malo…

 

AL

Tja, kad bi ja bio ovdje

na vlasti, ja bih vratio

natrag stare dobre

vrijednosti. Na prvom

mjestu hijerarhiju.

Autoriteti bi imali

neprikosnovenu moć. Ja bih

uspostavio red i

disciplinu. Znalo bi se ko

šta treba raditi i šta

može raditi. Sve bi

procvjetalo. Cvijeće bi

raslo posvuda, ptice bi

cvrkutale kao u stara

vremena. (oči mu se

zacakle na trenutak)

 

LAZAR

Učini to majke ti, ja ću

te snažno podržati.

 

Prekida ih Anica, Lazarova žena, sa balkona njihove kuće.

 

ANICA

Lazare nisi oprao suđe…

 

LAZAR

(bezvoljno)

Sad ću…

 

ANICA

Odmah da si ga oprao,

usmrdit će se!

 

LAZAR

(govori tiho da žena ne

čuje) Kume, nastavimo

ovaj razgovor kasnije.

 

Al odobrava i nastavi mesti ulicu.

 

EXT. ULICA DAN

 

Na ulici velika zgrada sa tablom “Salon automobila”. Kroz staklo izloga vide se izloženi primjerci.

 

Danny stoji ispred salona. U staklu izloga ugleda svoj lik sa velikom crvenom kapom. Nezadovoljan je. Razmisli malo i skine kapu, zavrne rub kape nekoliko puta tako da izgleda manja i ponovo je stavi na glavu. Sada je zadovoljan.

 

Ulazi u salon automobila.

 

INT. SALON AUTOMOBILA

 

Moderno uređena prostorija. Tu na usluzi stoji Rade, šef salona, elegantno obučeni gospodin u odjelu i kravati.

 

DANNY

Dobar dan.

 

RADE

Dobar dan. Mogu li vam

pomoći?

 

DANNY

Ja bih trebao deset

Mercedesa.

 

RADE

Deset Mercedesa?

 

DANNY

Da.

 

RADE

Šta će vam deset Mercedesa?

 

DANNY

Trebam.

 

RADE

Automobile trebate

unaprijed naručiti. Ovo su

ovdje sve izložbeni modeli.

 

DANNY

Nema problema, uzet ću ih.

 

RADE

Ne mogu vam ih dati.

 

DANNY

Uh…

 

RADE

Ako vam je hitno potreban

jedan mogu vam ga dati iz

rezerve.

 

DANNY

Meni hitno treba deset

komada.

 

RADE

Žao mi je. Ne mogu vam

pomoći.

 

Danny ugleda na njegovom sakou radnu značku sa imenom Rade. Povuče šefa salona sa strane.

 

DANNY

(govori povjerljivo)

Rade, daću vam jednog

Benjamina Franklina ako se

potrudite. (pokazuje

novčanicu od sto dolara)

 

RADE

Hahahahaha… Novac ovdje

ne vrijedi ništa!

 

Danny se posrami zbog loše procjene situacije i pokuša se izvući.

 

DANNY

Ne nudim vam novac nego

umjetničku sliku Benjamina

Franklina.

 

RADE

(sada ozbiljno)

Ne možete me potkupiti.

Osim toga moram vam reći

da je vaša orjentacija

prilično nezdrava ovde.

Ta kapa (crvena) će vam

rasti.

 

Danny pokušava završiti razgovor.

 

DANNY

OK dajte mi onda jedan

lijepi novi model, ali

veliki molim!

 

RADE

Molim vas popunite

formular.

 

DANNY

(gunđa)

Ah ta birokracija!

 

Danny popunjava formular a Rade donosi ključeve…

 

RADE

Evo ključeva. Auto je na

parkiralištu.

 

Danny uzima Mercedes kabriolet i odlazi fućkajući.

 

EXT. NOGOMETNI STADION DAN

 

Veliki stadion. Tribine mogu primiti jedno 35.000 ljudi. Natkrivene su rešetkastom metalnom konstrukcijom. Može se reći da pokrov izgleda kao da je neko stavio dvije papuče krajevima jednu u drugu. Brandon i na Nebu želi igrati nogomet.

 

INT. SVLAČIONICA DAN

 

Bradon ulazi u svlačionicu kluba. Prostrana prostorija. Ormarići, klupe, vješalice. Na jednim vratima piše masaža, na drugim sauna, na trećim tuševi…

 

Tu susreće jednog igrača.

 

BRANDON

Zdravo, ja sam Brandon.

 

Brandon pruža ruku.

 

SRĐAN

Srđan, drago mi je…

 

Rukuju se.

 

BRANDON

Može li se ovdje igrati

nogomet?

 

SRĐAN

Naravno da može ako si

dobar. Jesi li već igrao

negdje?

 

BRANDON

Naravno! Igrao sam u

Manchester Unitedu, u

Barceloni i u Zaprešiću.

 

SRĐAN

Molim?

 

BRANDON

(uvjerljivo)

Stvarno!

 

SRĐAN

Igrao si sa Ronaldinjom?

 

BRANDON

Da.

 

SRĐAN

Na kojoj poziciji?

 

BRANDON

Desno krilo.

 

SRĐAN

(vrlo je zadovoljan)

Primljen si. Evo ti dres.

Utakmica samo što nije

započela!

 

EXT. NOGOMETNI STADION DAN

 

Na stadionu samo jedan gledalac. To je Frances koja je došla navijati za Brandona zato što ga voli.

 

BRANDON

(pita Srđana)

Gdje je publika?

 

SRĐAN

Nema publike.

 

BRANDON

Vidim, ali zašto?

 

SRĐAN

Publika rijetko dolazi.

Ovdje ljudi žive

aktivno…

 

BRANDON

Što to znači?

 

SRĐAN

Više vole sami igrati

nogomet ili raditi nešto

drugo nego gledati nas

kako igramo.

 

BRANDON

(pravi grimasu)

Pa šta će vam ovoliki

stadion?

 

Osjeti da je Brandon naivan pa ga počne zafrkavati.

 

SRĐAN

Ostao je tu od ranije. Ja

sam se nudio prenijeti ga

dole kod vas ali nisu dali…

 

BRANDON

Molim?

 

SRĐAN

(smije se)

Kažu da je pretežak za

mene…

 

BRANDON

(shvaća i nasmije se)

Ja znam, ti se šališ sa

mnom.

 

SRĐAN

Nekad sam bio Đavo ali sam

se popravio…

(čini grimasu Đavola)

Hahahaha…

 

Brandon učini grimasu čuđenja. Srđan se malo umiri pa nastavi ozbiljno.

 

SRĐAN

Stadion bi trebalo ukloniti

ali nikad se ne zna da li

će zatrebati za nešto.

(slegne ramenima)

 

Počinje utakmica. Brandon ubrzo zabija lijepi gol. Suigrači ga plješću po ramenu. Frances na tribini plješće dlanovima.

 

SRĐAN

(čudi se)

Ti imaš obožavateljku.

To nisam dugo vidio.

 

BRANDON

To je Frances, moja

djevojka.

(malo razmisli pa upita)

Nema ovdje obožavatelja?

 

SRĐAN

Ne. Ovde su ljudi prilično

samosvjesni i ne trebaju

idole.

 

Brandon slegne ramenima. Okrene se prema Frances i mahne joj.

 

BRANDON

(kaže sam sebi)

Brandon je dobar, Frances

je najbolja.

 

EXT. PARK DAN

 

Poslije utakmice Brandon i Frances šetaju parkom. Stari borovi. More je u blizini. Brandon pogleda Frances u oči.

 

BRANDON

Volim te više nego ikada.

 

Frances se nasmiješi ali lice joj pokazuje zabrinut izraz.

 

BRANDON

Što je bilo?

 

FRANCES

(kaže zabrinuto)

Ako se ne vratim u

ponedjeljak izgubit ću

posao…

 

BRANDON

Ma nije valjda tako loše.

 

FRANCES

Još je gore. Firma mi je u

velikoj krizi. Samo čekaju

izgovor za otpuštanje…

 

BRANDON

Naći ćeš bolji posao…

 

FRANCES

Nema dobrih poslova na

tržištu. Sa poslovima koji

se nude neću moći zaraditi

ni za stan…

 

BRANDON

Uh…

 

FRANCES

Morat ću se preseliti u sobu

kao kad sam studirala…

 

BRANDON

Brandon dobro zarađuje.

Naći će neko rješenje…

 

FRANCES

Baš si zlatan ali ja to ne

mogu prihvatiti.

 

BRANDON

Smislit ćemo nešto. Prvo

treba pronaći izlaz odavde.

(zamišljeno nastavlja)

Ali čini se da je i ovdje

dobro…

 

Zamišljeni odlaze.

 

 

 

Nebo Dio IIII

 

Komunizam Dio II

Svi se vrlo znatiželjni. Neki to pokazuju glasno, neki samo klimanjem glave a neki se plaše pokazati interes. Miki zaključuje da trebaju nastaviti sa upoznavanjem pridošlica sa novim svijetom.

 

MIKI

(nastavlja)

Idemo onda dalje… Mi

ovdje slobodno biramo

poslove koje želimo.

 

DANNY

(upada)

Što to znači?

 

MIKI

Možemo raditi ono što

želimo.

 

DANNY

OK. Ja sam oduvijek želio

biti liječnik. Mogu li?

 

MIKI

A jeste li liječnik?

 

DANNY

Nisam!

 

MIKI

Teoretski možete raditi

taj posao ali praktično ja

vam to ne bih preporučio.

 

DANNY

Zašto ne?

 

MIKI

Zato što ovdje pacijenti

sami biraju doktore. To

zasigurno znači da nećete

imati puno posla. Osim

toga ovdje vas pacijenti

ocjenjuju. Napravite li

pogrešku u radu oni će vam

dati negativne ocjene a to

nije dobro za vas.

Napravite li veliku

pogrešku, cijeli grad vas

može negativno ocijeniti.

Moja preporuka je prvo na

studije…

 

JACK

A što ako se javi deset

ljudi za jedno radno

mjesto liječnika?

 

MIKI

Tada posao dobija onaj

liječnik koji ponudi

najveću produktivnost…

 

JACK

Kako ćete zaboga izmjeriti

produktivnost liječnika?

 

MIKI

Pa najbolje je ocjenom

zadovoljstva pacijenata,

ali može i pomoću

odgovornosti.

 

JACK

Kako?

 

MIKI

Svaki kandidat može

povećati svoju odgovornost.

Dvostruka odgovornost na

primjer će duplirati

utjecaj ocjena dobijenih

od ljudi. Ako uzmete

odgovornost 10 svaka

dobijena ocjena će vam

dati ili uzeti 10 čvorova

na kapi. Veća odgovornost

povećava rizik. Onaj ko

ponudi najviše dobija

posao. To vam je u stvari

razvijeno tržište rada…

 

DANNY

(ruga se)

Uh uh uh…

To vam je tržište rada!!!

 

MIKI

Da, uvijek najbolji ostane

na svakom radnom mjestu.

Zato imamo najbolju moguću

produkciju.

 

DANNY

Onda ipak ne može svatko

raditi što želi!

 

MIRJANA

Ipak može! Onaj tko stvarno

želi neki posao uložit će

više truda da ga dobije.

Ovdje ga ništa ne može

zaustaviti na tom putu…

 

Frances se uključuje u razgovor.

 

FRANCES

Svi mogu naći posao ovdje

i svi mogu birati posao?

 

MIKI

Da, ovde nema ni

privilegiranih ni

nezaposlenih.

 

FRANCES

(veseli se)

Super…

 

John postavi pitanje.

 

JOHN

Imate li vi ovdje

gradonačelnika?

 

MIKI

Imamo.

 

JOHN

I svako može postati

gradonačelnik ako želi?

 

MIKI

Da svako može postati

gradonačelnik. Dovoljno je

da predloži najveću

produktivnost za to radno

mesto.

 

JOHN

(kaže zamišljeno)

Interesantno, počinje mi

se sviđati ovo mjesto.

 

Danny postavi pitanje vrlo arogantnim glasom.

 

DANNY

Ko je vlasnik kompanija?

 

MIKI

Mi smo ravnopravni vlasnici

kompanija.

 

DANNY

Znači vi ste komunjare?

 

MIKI

Mi smo ovde svi

ravnopravni.

 

DANNY

Vidjeli smo mi dobro kako

izgleda ta ravnopravnost!

 

MIKI

Ovdje je sve dobro.

 

DANNY

Ako ja ne želim biti

ravnopravan da li imam

izbora?

 

MIKI

Ovdje imate izbor samo ako

se svi tako dogovorimo. Na

vašu žalost takva mogućnost

je vrlo mala…

 

DANNY

To sam i mislio…

 

MIKI

(razmišlja malo i doda)

Ali ipak postoji izbor. Na

kraju glavnog puta skrenite

lijevo i možda naiđete na

neku komunu koja vam se

više dopadne. Ako skrenete

desno stići ćete do Pakla.

Ne preporučam ulaz!

 

DANNY

Potražit ću nešto bolje…

 

Žamor. Većina odobrava.

 

BETTE

Ništa ti nećeš dok ne

vidimo što je ovo ovdje.

 

Danny je nezadovoljan ali šuti. Svi su zamišljeni.

 

MIKI

Mogli bi sada napraviti

pauzu za ručak pa ćemo

nastaviti kasnije.

 

Svi se slažu, ustaju i napuštaju prostoriju.

 

INT. RESTORAN SAMOPOSLUŽIVANJE DAN

 

Vrlo ugodan restoran samoposluživanje daje domaći ugođaj. Svira diskretna muzika. Restoran je pun raznoraznih primamljivih jela lijepo posloženih na švedskim stolovima. Tu se nalazi i sredovječni krupniji kuhar u bijelom sa velikom kapom koji pomaže oko služenja.

 

BETTE

(pita kuhara)

Jeli ovo organska hrana?

 

KUHAR

Mi imamo samo zdravu hranu.

 

BETTE

(zadovoljno klimne glavom)

Potrovaše nas naši farmeri

sa pesticidima i hormonima.

 

Kuhar, vedar čovjek po prirodi, se nasmije na ovaj komentar, zatim digne ruku i napravi grimasu lica kao znak garancije za kvalitet njegove hrane.

 

Na kraju linije sa hranom Bette otkriva da nema blagajne za naplatu hrane.

 

BETTE

(pita i gleda uokolo)

Gdje je blagajna?

 

Svi se okreću i traže blagajnu ali nje nigdje nema…

 

DANNY

(sliježe ramenima)

Mora da avio kompanija

časti zato što nas je

uvalila u govna…

 

BETTE

Može biti…

 

Nose poslužavnike sa hranom i sjedaju za stolove.

 

BETTE

(nastavlja)

… ali mi se čini da smo

u puno većem problemu.

 

DIANE

(sjedi pokraj Bette)

Kako to mislite?

 

FRANCES

Pa čuli ste što su rekli!

 

Govore glasno tako da svi u sali čuju što se govori. Odgovara joj Jack koji sjedi za susjednim stolom.

 

JACK

Ma ja mislim da se neko

poigrava sa nama. Da nije

ovo skrivena kamera?

 

Svi se obaziru oko sebe nebi li ugledali kameru koja ih snima.

 

BRANDON

Ne vidim kameru.

 

FRANCES

Ni ja…

 

JACK

Pa naravno da je ne vidite!

Ne bi se emisija zvala

skrivena kamera da kamera

nije skrivena.

 

BETTE

(podržava njegov stav)

Istina, zvuči malo

neuvjerljivo da svako može

raditi što hoće!

 

DANNY

Neko se ovdje lijepo

zajebava sa nama…

 

KEVIN

Meni ovo izgleda ozbiljno!

 

AL

I meni…

 

JOHN

Meni se ne čini loše

ovdje…

 

John stavlja zalogaj u usta kao da se ništa neobično nije dogodilo.

 

DIANE

(malo zabrinuta)

Nadajmo se…

 

INT. PRIHVATNI CENTAR (opet)

 

Danny se prvi vratio sa ručka. Sjeda za kompjutor i ukuca e-mail svom poslovnom partneru.

 

Hi George,

 

Nešto jako čudno mi

se dogodilo. Ako primiš

ovu poruku onda možda

nije baš tako jako

čudno…

 

Javi se,

 

Danny

 

Pošalje e-mail i odmah dobije odgovor: “Primalac je nepoznat.” Proguta knedlu, udahne i izdahne nezadovoljno.

 

Uto se vraćaju ostali sa ručka. Mirjana nastavlja govor poslije pauze.

 

MIRJANA

(nastavlja)

Mi ovde imamo razvijenu

neposrednu demokraciju…

…naročito u ekonomiji…

 

DANNY

(ruga se)

Uh uh uh…

 

MIRJANA

Svi sudjelujemo u raspodeli

zajedničkog novca.

 

DANNY

(opet se ruga)

Uh uh uh…

 

Mirjana gleda u Dannyja i nasmije se

 

MIRJANA

Sad tek dolazi pravo

iznenađenje za vas!

Mi smo neposredno odlučili

sav novac usmjeriti za

potrebe zajedničke

potrošnje.

 

Pokazuje dijagram na velikom ekranu gdje je individualna potrošnja svedena na nulu. Zajednička potrošnja akumulira sav novac.

 

DANNY

Čekajte malo, što to znači

sav novac ide za zajedničku

potrošnju?

 

MIRJANA

To znači da nema plaća.

Svi dobijaju ono što žele

a sve se financira iz

zajedničkog budžeta.

 

DANNY

Nema plaća, svako uzima

što hoće? … Vi ste gori

od komunjara! Vi ste ludi!

 

MIRJANA

Nismo ludi, mi izvrsno

funkcioniramo.

 

DANNY

A ko određuje što će

potrošač konzumirati?

 

MIRJANA

Sam potrošač.

 

DANNY

A jeli! Uzmimo da sam ja

potrošač koji naruči

pljeskavicu i dok čeka

lijepo zamoli da mu

spakirate deset Mercedesa.

Ima li tu problema?

 

MIRJANA

Mi ovde imamo potpuno

drugačije vrijednosti nego

što ste navikli. Kad bi

ovdje neko uzeo deset

automobila to bi izgledalo

jednako suludo kao da ruča

deset puta umjesto jednom.

To niko pametan ne radi…

 

DANNY

Dobro uzmimo da sam ja

sulud i glup i ipak

zatražim deset Mercedesa.

Što će tada biti?

 

MIKI

Automobili se proizvode po

narudžbi. Takvim potezom

možete prouzročiti

nestašicu rezervnih

automobila. Tada se ljudi

mogu naljutiti na vas i

dati vam negativne ocjene.

Puno negativnih ocjena i

eto vas na kraju glavnog

puta desno…

 

Danny ne izgleda zadovoljan sa odgovorom. I ostali su ponešto sumnjičavi…

 

MIKI

(nastavlja)

Kad smo mi došli ovdje

razmišljali smo isto kao i

vi. Sve smo novce usmjerili

na plaće. Potpuno smo

ukinuli poreze. Tako smo

bili puni para. Normalno,

svaka se roba i usluga

neposredno naplaćivala.

Morali smo plaćati doktore,

škole, policiju, sudove,

sve… (malo razmisli)

Da zlo bude gore sve smo

privatizirali. Na putu od

kuće do posla sam morao

stati 13 puta da platim

prijelaz preko nečijeg

privatnog imanja. Onaj

Lazar htjede i zrak

privatizirati ali nije

uspio u tome! Policija

nije htjela ni razgovarati

sa nama ako je prethodno

niste platili. Vatrogasci

nisu htjeli gasiti vatru

dok im niste platili.

Doktori nas nisu htjeli

pogledati dok ih nismo

platili. Napravili smo

situaciju goru nego što je

bila kod vas i umalo nismo

svi završili tamo desno u

Paklu…

 

MIRJANA

Ja ne!

 

MIKI

(ironično)

Oh izvini zaboravio sam

naglasiti da si ti uvjek

bila savršena. Mora da sam

zato presretan sa tobom.

 

Mirjana se pravi se da ne čuje ironiju u njegovom glasu.

 

MIRJANA

A pitaš li se jesam li ja

presretna sa tobom?

(tišim glasom pita)

…jesi li očistio tepih?

 

MIKI

(tiho odgovara Mirjani)

Oh, počeli smo iznositi

prljavo rublje na javnom

mjestu…(nastavlja glasno)

Onda uvidjesmo da gore biti

ne može pa smo počeli

odvajati porez za

zajedničku potrošnju.

 

Mirjana prelazi preko malog konflikta i nastavlja…

 

MIRJANA

Ali nismo dozvolili nikome

da koristi taj novac u naše

ime. Ni predsjednicima, ni

predstavnicima, ni

stručnjacima, nikome! Mi

smo zahtjevali da ga sami

rasporedimo tamo gdje

hoćemo.

 

MIKI

(nastavlja)

Tako smo konačno oduzeli

vođama privilegiranu moć.

Tako su porezi počeli

stvarno služiti nama!

 

DANNY

(ruga se)

Uh, uh, uh…

 

Miki se ne obazire…

 

MIKI

To nam se pokazalo toliko

dobro da smo na kraju sve

svoje novce dali za porez.

Tako smo ukinuli plaće.

Sada svu potrošnju plaćamo

iz zajedničkog budžeta.

Ovo su značajne promjene…

 

DANNY

Ako ovdje budem radio ja

bih ipak želio plaću…

 

MIKI

Što će vam plaća kad je

sve besplatno?

 

DANNY

Ne vjerujem ja u ovaj vaš

sistem. (kaže iskreno)

 

MIKI

Vi svi možete glasati tako

da zadržite svoje plaće ali

vaši glasovi će se utopiti

u moru glasova svih nas

kojima plaća više ne treba.

Rezulatat glasanja svih vas

može u idealnom slučaju

utjecati tako da mi svi

dobijemo plaću u iznosu od

nekoliko dolara. To bi

neznatno smanjilo

zajedničku potrošnju ali bi

i dalje sve bilo besplatno

zato što mi koji živimo

ovdje ne želimo više plaće.

Mi tako živimo. I šta bi

vam značila plaća od

nekoliko dolara u svijetu

gdje je sve besplatno?

Ali ako vi nagovorite

većinu od nas da zadržimo

svoje plaće tada bi se

dohodak vratio i normalno

većina robe bi se kupovala.

Iskreno, mi ne vidimo

takvu mogućnost zato što

znamo da je ovako najbolje.

 

DANNY

Ne vjerujem ja u ovaj vaš

sistem. (ponovi iskreno)

 

MIKI

OK. Plaću vam ne možemo

dati jer to ovde ne

postoji, ali možemo vam

dati novaca koliko god

hoćete sa kojim ne možete

kupiti ništa zato što je

sve besplatno.

 

Danny klimne zadovoljno.

 

JACK

Čekajte malo! Pa kad je

sve besplatno zašto bi se

ljudi mučili raditi kad

mogu imati sve i bez rada?

 

MIRJANA

Ovdje rad nije muka nego

zadovoljstvo. Rad je

vrijednost za sebe.

 

Svi novodošli su zamišljeni. Tajac u sobi prekida Jack…

 

JACK

Koliko je meni poznato

vrijednost rada određuje

tržište.

 

MIKI

I to je točno samo što vi

još uvijek ne znate kako

izgleda slobodno tržište

rada.

 

JACK

(ponavlja začuđeno)

Mi još uvijek ne znamo kako

izgleda slobodno tržište

rada?

 

MIKI

Točno! Tržište rada treba

učiniti ravnotežu između

ponude i potražnje rada.

Jesu li kod vas svi poslovi

podjednako traženi?

 

JACK

Poslovi ne mogu biti

podjednako traženi. Neko

uvijek dobija bolje a

neko gore poslove…

 

MIKI

Nema ovdje boljih i gorih

poslova!

 

JACK

A jeli!

 

MIKI

Vama se čini da su bolji

poslovi oni koji imaju

veći status i utjecaj u

društvu. To su iluzije…

Mi smo ih uklonili.

Radnici na utjecajnim

radnim mjestima dobijaju

više ocjena od ljudi.

Ukoliko gadno zabrljaju

mogu završiti u Paklu…

 

DANNY

(ruga se nemoćno)

Uh uh uh…

 

MIKI

(ne obazire se na to)

Čim smo ukinuli radne

privilegije poslovi su

postali ujednačeno

poželjni.

 

JACK

?

 

MIKI

Niko nebi birao lošije

poslove kad bi takvi

postojali. Ovdje je rad

slobodan.

 

JACK

(uzbuđen je)

A što vi mislite da mi

nismo slobodno radili!

Da sam ja robovao 45

godina?

 

MIKI

(smireno)

Da budem iskren tako je…

Vi ne znate šta je to

slobodan rad!

 

JACK

(pita sarkastično)

Hoćete li biti tako

ljubazni objasniti nama

neznalicama što je to

slobodan rad?

 

MIKI

Mi ovde prvo biramo da li

hoćemo raditi, a zatim

biramo šta hoćemo raditi.

To je slobodan rad.

 

JACK

(nastavlja)

A što ako svi izaberu da

ne rade?

 

MIKI

To je nemoguće! Mi

potvrđujemo svoju životnu

moć radom. Kada bi odustali

od rada tada bi praktično

negirali sebe…

 

JACK

Sve je moguće!

 

MIKI

To bi bilo isto kao kad bi

vaši vrhunski sportaši

odustali od takmičenja.

Mi ovde imamo takmičenje

za svako radno mjesto.

 

JACK

Ovo sad zvuči surovo!

 

MIRJANA

Nije surovo ni malo. Ima

posla za sve. Ni jedan

posao nije bolji od

ostalih. Nikome

egzistencija ne ovisi o

radu. Svako se takmiči

upravo onoliko koliko to

odgovara njegovoj prirodi.

Svi vole svoje poslove i

nalaze zadovoljstvo u

radu…

 

Jack gleda u Mikija sa nevjericom.

 

MIKI

(nastavlja)

Da zaključim, nama rad

vrijedi više nego roba.

Kad to ne bi bilo tako,

tada bi se morali

vratiti na individuale

plaće kao što ste vi

navikli. Ali ovo je Raj i

sve je OK.

 

MIRJANA

To bi ukratko bilo sve.

Imate li pitanja?

 

FRANCES

Rekli ste da sami

usmjeravate proizvodnju i

potrošnju. Nije mi jasno

kako?

 

MIRJANA

Mi ovde imamo fiktivan

novac koji svako

raspoređuje tamo gde misli

da je najpotrebniji.

Čovek koji misli da treba

više unaprijediti

zdravstvo a manje

rekreaciju usmerava više

novca prema zdravstvu a

manje za rekreaciju. Suma

svih takvih iskaza svih

ljudi usmjerava

proizvodnju.

 

FRANCES

Pa kako se tako može

naručiti automobil?

 

MIRJANA

Automobili se naručuju

individualno. Mi uspješno

pokrivamo sve individualne

narudžbe iz fonda

zajedničke potrošnje. Kada

to nebi mogli tada bi se

vratili na plaće…

…što nebi bio nikakav

problem da se razumijemo…

 

Razmisli malo pa nastavi.

 

MIRJANA

Poanta je u tome da smo

formirali demokratsku

plansku privredu koja

ostvaruje najracionalniju

proizvodnju. A sistem radne

konkurencije osigurava

najefikasniju produkciju.

To je najbolja ekonomija.

 

DANNY

E sad ste došli na polje

gdje sam ja ekspert. Stari

dobri kapitalizam ima

najbolju ekonomiju jer

ostvaruje najveći profit.

Pa to je opće poznata stvar!

 

MIKI

Nije točno! Najbolji radnik

na svakom javnom radnom

mjestu stvara profit koji

kapitalizam ne može

slijediti. Javne kompanije

su pobijedile privatne

i kapitalizam je otišao u

povijest…

 

Danny je napravio izraz lica kao da ga je neko udario ali se ne usuđuje upustiti u dalju raspravu.

 

MIRJANA

(nastavlja)

Kako je kapitalizam

odlazio tako je i profit

gubio značaj…

… čovjek je postajao

osnovna vrijednost. Sada

profit više ne postoji

a čovjek nam je sve…

 

FRANCES

(zaključuje)

Zvuči dobro…

 

DANNY

Zvuči loše!

 

MIKI

(nasmije se pa nastavlja)

Ja mislim da će ovo što ću

vam sada reći biti zadnje

iznenađenje za danas.

Dovoljno je da radnici

ovdje rade samo dva sata

dnevno pa da cijela komuna

zadovolji sve potrebe.

 

DANNY

(sumjičavo)

Vidjet ćemo to…

 

JACK

Pa što radite ostalo

vrijeme ako se smije znati?

 

MIKI

Mi radimo što hoćemo i

koliko hoćemo. Ostalo

vrijeme radimo isto što

i kad radimo – uživamo

život.

 

MIRJANA

Imate li još pitanja?

 

Žamor u prihvatnom centru ali pitanja nema.

 

MIRJANA

Mi znamo da ste puni

izneneđenja, ali ne

brinite, sve će biti u

redu. Mi smo u stvari

jedna velika dobra

porodica, sretni smo i

zadovoljni…

 

MIKI

Sada možete ići gdje god

hoćete i raditi što god

hoćete. Svi stanovnici

Neba će vam rado pomoći

što god vam zatreba…

 

FRANCES

A gdje ćemo spavati?

 

MIRJANA

Uh, hvala vam što ste me

podsjetili…

 

Mirjana ukuca nešto na svojem komjutoru što automatski ubacuje slike i opise slobodnih kuća i stanova na monitore ispred njih.

 

MIRJANA

(nastavlja)

Upravo sam vam otvorila

stranice sa slobodnim

kućama i stanovima.

Izaberite što vam najviše

odgovara… Ako neko nije

spretan sa kompjutorom ja

ću mu pomoći.

 

Svi se naginju nad monitore i traže.

 

INT. SPAVAĆA SOBA KASNO VEĆE

 

Kathy i Jack su izabrali rustikalalno uređen i vrlo prijatan stan.

 

U krevetu prije spavanja Jack i Kathy gledaju u strop i razmišljaju.

 

KATHY

Jesi li primjetio da su

plave kape dobili nogometna

zvijezda i čuvena pjevačica?

Ovo mi liči na protekciju.

Nema pravde nigdje!

 

JACK

A išli smo svake nedjelje

u crkvu! Pitam se zašto?

 

KATHY

Ja sam išla svake nedjelje

u crkvu. Ti nisi.

 

JACK

Opet počinješ?

 

KATHY

Ti si mene optužio pred

svima da sam ja kriva što

smo dobili crvene kape.

 

JACK

Nego ko je?

 

KATHY

Kako ja? Ja vodim uzoran

život. Ja sam ta koja pere,

kuha i sprema. Ti si taj

koji petkom dolazi kući

pijan!

 

JACK

Ti si ta koja uporno

spremaš “zdravu” hranu koju

ja ne podnosim! Ti si ta

koja me ogovara čim malo

popijem sa društvom! Ti si

jedna čangrizava baba!

Bog sve vidi!

 

KATHY

Ja čangrizava baba! A što

si ti? Ti si taj koji

šalje sve redom do đavola!

Ti si čangrizavi matori

jarac!

 

JACK

Ja čangrizav? Ti nisi u

životu vidjela tolerantniju

osobu od mene!

 

KATHY

(sarkastično)

Da, da. Zato nas rođaci

često posjećuju i uživaju

u našem društvu.

 

JACK

Ne izbjegavaju oni nas nego

ja njih. Nema među njima ni

jednog normalnog čovjeka!

 

KATHY

Uh što si tolerantan.

 

JACK

Jesam, tolerantan sam!

Nisam ja kriv što oni nisu

normalni.

 

Kathy odustaje od dalje diskusije. Okreće se na drugu stranu ljutito.

 

Nebo Dio III

 

Komunizam Dio I

 

 

 

 

EXT. AERODROM LOS ANGELES (LAX) 11:45 NOĆ.

 

Potpuni mrak. Čuje se avion u daljini… buka se pojačava… zaglušujuća buka avionskih motora… Avion Boeing 757 na liniji Los Angeles – New York polijeće. Beskonačna svjetla Los Angelesa…

 

INT. AVION BOEING 757 NOĆ

 

Gotovo prazan avion. Al putuje sam. On je sredovječan čovjek. Ima skupo crno odjelo, bijelu košulju i kravatu. Djeluje elegantno.

 

Stjurdesa mlada, privlačne spoljašnosti služi piće za osvježenje. Prilazi Alu.

 

STJUARDESA

Želite li kavu ili čaj?

 

AL

Kavu molim.

 

STJUARDESA

Šećer, mlijeko?

 

AL

Da molim.

 

Stjuardesa sipa kavu u čašu na poslužavniku koji drži drugom rukom i sa osmjehom na licu pruža je Alu.

 

STJUARDESA

Izvolite.

 

AL

Hvala.

 

Brandon sjedi 2 reda iza Ala. Mlad atletski građen muškarac. Sportski obučen. Frances, jako zgodna brineta drijema naslonjena na njega.

 

Kevin sjedi sa druge strane prolaza pokraj Brandona. On je čovjek u najboljim godinama. Obučen u jeftino odjelo sive boje. Putuje sam. Razgovara sa Brandonom.

 

KEVIN

(sa ponosom ističe)

…nisam nikad naplatio ni

jednu kaznu za nepropisno

parkiranje a da nisam dodao

“Želim vam ugodan dan”.

Dobro ponašanje je na prvom

mjestu…

 

Brandon poluzainteresirano odobrava takvo ponašanje klimanjem glave. U tom trenutku Al prolazi pokraj njih. Kevin malo raširi oči od iznenađenja.

 

KEVIN

(kaže Brandonu povjerljivo

pokrivajući usta)

Ovo vam je Al…

(naglašava)

On je mafijaš…

 

Brandon klimne glavom i dalje nezainteresiran.

 

John sjedi dva reda iza Kevina. Kasne pedesete. Izrazito pomodno obučen. Armani. Rolex. Razgovara sa Diane, dotjeranom atraktivnom plavušom upola mlađom od njega.

 

JOHN

…sve će izgledati potpuno

drugačije. Smanjit ćemo

emisiju CO2 za 80% i to će

zaustaviti globalno

zagrijavanje… Opet će se

moći disati a da ne govorim

o ozonskim rupama…

 

Iza njega sjedi Jack. Po izgledu reklo bi se da je umirovljenik. Ima zgužvano smeđe odjelo.

 

Jack je čuo što je John rekao i to u njemu izazva revolt. Dobaci Johnu sa puno zlobe.

 

JACK

Vi političari ste najveći

lažljivci. Ovaj svijet bi

bio puno bolji da vas

nema…

 

Supruga Kathy sjedi pokraj njega i daje mu znak da ušuti.

 

Ali fitilj je upaljen. Iako se John obuzdava i pokušava dobronamjero odgovoriti njegova sujeta je ranjena.

 

JOHN

Ja sam puno toga dobroga

učinio…

 

JACK

(ne može a da ne doda)

O jeste jeste, mogu si

mislit…

 

Sad John polako gubi živce i reagira burnije.

 

JOHN

Ja sam taj koji je smanjio

kriminal u Washingtonu!

(dodaje više strasti)

Ja sam taj koji je donio

pomoć u New Orleans

poslije Katrine!!

(sada već govori gotovo

u stilu Adolfa Hitlera)

Ja sam taj koji je rekao

Bushu da ne napušta Irak

prije pobjede!!! Ja sam

taj koji je…

 

DIANE

(ga blago prekida)

Johne stani, što ti je?

 

JOHN

…a?

 

John se pribere. Negoduje klimanjem glave.

 

JACK

(upada)

Ma što vi…

 

Kathy hvata Jacka sa rukav i prekida ga prstom na ustima.

 

JACK

(obraća se sada Kathy)

Ma što me ušutkuješ?

Jesmo li se zato borili?

Ovo je slobodna zemlja!

 

KATHY

(ga umiruje)

Ne poznaješ čovjeka.

 

JACK

Svi su oni isti! Prije

izbora su zlatni a poslije

samo na svoje dupe misle…

 

Jack nastavi negodovati mrmljanjem sebi u bradu.

 

Iza njih sjedi dotjeran par u zrelijim godinama. Danny je niskog rasta, bucmast. Razgovara sa svojom suprugom Bette koja čita žurnal.

 

DANNY

…trebalo bi je kupiti za

spavaću sobu.

 

BETTE

Polako, treba prvo

konzultirati S&F, da vidimo

što oni misle…

(nastavlja čitanje novina)

 

DANNY

Jedva čekam da stignem

kući…

 

Kamera prelazi u pilotsku kabinu. Tu sjede pilot i kopilot. Obojica mladolikog izgleda. Rutinski obavljaju svoj posao…

 

PILOT

Delta 704 zove kontrolu

leta New York.

Delta 704 zove kontrolu

leta New York.

 

KONTROLA LETA

Delta 704, ovdje kontrola

leta New York.

 

PILOT

Delta 704 traži dozvolu za

slijetanje na aerodrom

Kennedy.

 

KONTROLA LETA

Roger that. OK Delta 704.

Ubacit ćemo vas. Produžite

istim koridorom.

 

PILOT

Delta 704 primio poruku.

Roger.

 

KOPILOT

(kaže pilotu)

Imamo sjajno vrijeme za

slijetanje…

 

U avionu žamor, buka motora. Preko razglasa se čuje da je vrijeme u New Yorku vedro, temperatura 25 stupnjeva Celsiusa. ODJEDNOM APSOLUTNA TIŠINA I MRAK. Traje jedno 10 sekundi tako da se i gledaoci filma uznemire. Nakon desetak sekundi sve se iznenada vraća kao i što je bilo. Samo sada je dan a ne više noć. Putnici su zbunjeni. Osjećaju da se dogodila neka promjena ali ne znaju što je to. Čuju se komentari…

 

KATHY

(gleda Jacka)

Što bi ovo?

 

JACK

Ni avio kompanije nisu

više što su nekad bile…

 

FRANCES

(govori preplašeno Brandonu)

Nešto jako čudno se

dogodilo…

 

BRANDON

(osvrće se)

Sve izgleda u redu…

 

Pilot aviona također ne shvaća što se dogodilo. Vani je dnevno svjetlo. Pregledava komandnu ploču. Ispituje komande. Sve se čini normalno. Pogleda kopilota upitnim pogledom. Kopilot sliježe ramenima…

 

PILOT

Nije li malo prije bila

noć?

 

KOPILOT

Bila je…

 

PILOT

A sada više nije…

 

KOPILOT

Nije…

 

PILOT

Tako se i meni čini…

 

Pokušava opet uspostaviti vezu sa kontrolom leta.

 

PILOT

Delta 704 zove kontrolu

leta New York.

Delta 704 zove kontrolu

leta New York.

 

Radio uređaj pišti, pucketa, ali nema odgovora. Pilot pokušava ponovo…

 

PILOT

Delta 704 zove kontrolu

leta New York. Da li me

čujete? Roger.

 

KONTROLA LETA

(jaki strani akcent

odgovara)

Ovđe Kondor! Ovđe Kondor!

Nema ovđe Roger…

 

PILOT

(začudi se ali nastavlja)

Roger that. Ovdje Delta 704.

Izgubio sam vezu sa New

Yorkom. Možete li mi

pomoći?

 

KONTROLA LETA

Nema ovđe Roger. Ovđe je

Kondor. Trideset milja

ispred vas se nalazi

aerodrom Nebo. Savjetujem

slijetanje jer je poslije

Pakao.

 

Pilot pogleda kopilota začuđeno. Kopilot odgovara slijeganjem ramena.

 

PILOT

Roger that. Kontrola leta,

gdje je aerodrom John

Kennedy?

 

KONTROLA LETA

Hej, ovđe Kondor. Nema ovđe

John. Savjetujem slijatanje

jer je poslije nas Pakao.

 

PILOT

Roger that. Spuštamo se.

 

Avion prelijeće visoke kršne planine. Vide se lijepa gorska jezera, šume i livade. Spušta se do plavog mora. Frances gleda kroz prozor aviona.

 

FRANCES

(govori Brandonu)

Vidi što je lijepo ovdje.

 

BRANDON

(proviruje preko nje)

Lijepo je ali ne liči mi na

New York… …ne liči ni

na Ameriku…

 

Kapetan se obraća putnicima preko razglasa: “Izgleda da imamo manje teškoće tehničke prirode. Spustit ćemo se na pomoćni aerodrom. Let za New York planiramo ubrzo nastaviti.” Stjuardesa nastavlja: “Molim vas vežite pojaseve i uspravite naslone sjedala… ”

 

Putnici pogledavaju jedni druge ispitivački…

 

EXT. AERODROM DAN

 

Avion Boeing 757 se spušta na pistu. Glavna zgrada je mala. Na njoj se nalazi tabla “Nebo”. Vidi se da to nije prometni aerodrom. Svjetlost, čistoća i ljepota prirode je posvuda.

 

Na aerodromu trubački orkestar svira “Imagine” od Johna Lennona. Putnici izlaze iz aviona.

 

BETTE

(mršti se)

Kakva je ovo muzika?

 

JACK

Čim sam sjeo u avion znao

sam da će biti problema…

 

FRANCES

Pa gdje smo mi ovo?

 

Dočekuju ih sredovječni bračni par Miki i Mirjana. Ljubazni i nasmijani…

 

Miki je bivši funkcioner, zavodnik, prevarant. Sada gotovo uzoran čovjek. Obučen je u svijetlo laneno sportsko odijelo. Dobro mu stoji.

 

Mirjana je nešto mlađa od Mikija. Reklo bi se da je prilično lijepa žena. Na sebi ima lepršavu tirkiznu haljinu koja ističe njenu elegantnu liniju.

 

MIKI

Dobrodošli, ja sam Miki a

ovo je moja supruga

Mirjana. Želimo vam ugodan

boravak…

 

Putnici glasno protestiraju.

 

JACK

Kakav boravak? O čemu vi to

pričate…

 

JOHN

To ne dolazi u obzir…

 

BRANDON

Brandon ima polufinale

kupa u Milanu…

 

DANNY

Ja ne ostajem ovdje…

 

BETTE

Ja imam koncert u Parizu!

 

Al se samo čudi i gleda što se tu događa.

 

Nastaje velika graja.

 

Miki ih pokušava umiriti ali nije najspretniji u tome…

 

MIKI

Mislim da ćete morati

zaboraviti na vaše želje

i obaveze…

 

JACK

Što je ovo?

 

BETTE

Ko ste vi?

 

KEVIN

Meni ne možete prijetiti…

(podigne prst u znak

upozorenja)

 

JACK

Prijavit ću vas policiji

čim stignem kući!

 

KEVIN

Ja sam policija!

Što je ovo?

 

Miki konačno dobija priliku da im u miru odgovori.

 

MIKI

Ovo je Nebo.

 

JACK

Kakvo Nebo?

 

MIKI

Kakvo je takvo je…

Povratka vam nema…

 

Sada protesti prelaze u revolt. Mirjana podiže ruka da smiri situaciju.

 

MIRJANA

Molim vas ljudi…

 

Novodošli se malo umire. Interesira ih što će ona reći…

 

MIRJANA

Niko vas ovdje ne zadržava

na silu. Jednostavno nema

izlaza… I ja sam htjela

natrag kući čim sam došla

ovdje. Svi smo mi tražili

izlaz i nismo ga našli…

 

DANNY

Ja ću ga pronaći…

 

MIRJANA

Vi ste slobodni tražiti ga

koliko god hoćete i ja

vama želim od srca da ga

pronađete…

 

DANNY

(sa olakšanjem kaže)

Uh, već sam pomislio da

sam u zatvoru…

 

MIRJANA

(nasmije se i nastavlja)

Ali ovdje je jako lijepo.

Mi smo ovdje jako sretni

i ne želimo više izaći.

Ovo je Raj.

 

JACK

Kakav raj?

 

MIRJANA

Sada ćemo vas odvesti u

prihvatne cente gde ćemo

vam objasniti gde ste i

što vas ovdje čeka.

 

Svi se čudno gledaju ali sjedaju u dva autobusa i odlaze u prihvatne centre.

 

EXT. PRIHVATNI CENTAR

 

Jedan prihvatni centar se nalazi u gradiću na lijepom malom otočiću. Spojen je sa kopnom umjetno napravljenom šljunčanom prevlakom. Gradić ima jedno tridesetak kuća. Vrlo je lijepo uređen.

Jedan autobus stiže do prihvatnog centra. Novopridošlice silaze sa autobusa i pješice odlaze na otok.

 

Bette gleda niz pješački put prema vrlo neobičnom otoku. Obraća se suprugu.

 

BETTE

Nije li prekrasno ovdje!

…kao u bajci…

 

DANNY

Ništa mi nije jasno…

 

INT. PRIHVATNI CENTAR

 

Prihvatni centar je moderno preuređena stara kamena zgrada. Neobična kombinacija starog i novog. Novopridošlice ulaze u veliku prostoriju koja izgleda kao vrlo moderna učionoca. Svaki stol ima svoj kompjutor sa monitorom. Iza govornice na zidu nalazi se ogroman monitor. Stolice su tapacirane. Soba je vrlo svijetla i ugodna za boravak.

 

Pridošlice sjede kao učenici u školi. Miki i Mirjana govore…

 

MIRJANA

Vi ste stigli u drugi

svijet, u Raj.

 

Na licima čuđenje, nedoumica. U prostoriji apsolutni muk. Frances razbija tišinu tihim bojažljivim pitanjem…

 

FRANCES

Jesmo li mi živi?

 

MIRJANA

Život koji ste imali do

danas je završio. Sada

počinjete novi…

 

Nastupa masovno odbijanje…

 

JACK

Nisam to planirao još…

 

DANNY

Ja odbijam suradnju…

 

JOHN

Neću ni ja…

 

DIANE

Nisam ni face lifting

napravila…

 

MIRJANA

(prekida ih)

Trebali bi biti sretni što

ste ovdje. Većina vas to

ne zaslužuje. Većina vas

je ovdje samo zato što u

Paklu nema dovoljno mjesta.

 

MIKI

(nastavlja)

Tamo slažu četvoricu

jednog povrh drugog.

(pokazuje rukama)

Novodošli idu na dno.

 

Novodošli ljudi se zgražaju. Čuje se žamor. Mirjana gleda novodošle. Malo pričeka da dobije potrebnu pažnju pa nastavi.

 

MIRJANA

Mi imamo podatke o vama i

točno znamo šta ste

zaslužili…

 

DANNY

(ljutito prekida Mirjanu)

Ja vas nisam ovlastio da

skupljate podatke o meni!

 

MIRJANA

Nisam ja skupljala vaše

podatke. Ja sam ih dobila

odozgo. Ja samo radim svoj

posao…

 

DANNY

(odgovara sarkastičnim

glasom)

Ko vam je dao moje podatke

odozgo?

 

Mirjana pogledom pokazuje prema nebu i ništa ne kaže.

Danny je pogleda ispitivački ali ništa ne pita.

 

MIRJANA

(nastavlja)

Zbog prenatrpanosti Pakla

a i iz humanih razloga

došlo se do zaključka da

lošim pridošlicama treba

pružiti još jednu

priliku…

 

MIKI

(upada)

Vi ste veliki sretnici.

Mnogi nemaju pristup ovdje.

 

MIRJANA

Oni koji nisu zaslužili

boravak u Raju dobiti će

od nas crvenu kapu.

 

Pokazuje pletenu kapu sa coflekom – pletenom kuglicom na vrhu).

 

MIRJANA

(nastavlja)

Oni koji dobiju plavu kapu

(pokazuje plavu kapu)

zaslužili su boravak ovdje.

 

Tiha ali vrlo napeta atmosfera u prostoriji.

 

MIRJANA

(nastavlja)

Crvena kapa će svima kazati

da ste grešnici u

problemima i da trebate ići

do Đavola…

Ali postoji izlaz!

(naglašava)

Mi ovdje imamo princip

međusobnog ocjenjivanja

među ljudima. Ako budete

radili dobro drugim ljudima

oni će vam davati dobre

ocjene. Svaka pozitivna

ocjena koju dobijete

oduzima jedan čvor na vašoj

crvenoj kapi. Ako crvena

kapa potpuno nestane nećete

ići u Pakao.

 

DANNY

(znatiželjno)

Kako se to ocjenjuje?

 

MIRJANA

Ocjenjivanje je anonimno

preko kompjutora ili

telefona. Svako ima jednako

pravo ocjenjivanja.

 

DANNY

(skoči sa stolice)

Ja neću da mene svatko

ocjenjuje! Mene ocjenjuju

samo vlasnici korporacija!

 

MIRJANA

Ako želite ostati ovdje

nemate izbora…

 

JACK

Ja po ovoj vrućini neću

nositi vunenu kapu!

 

DIANE

Pokvarit će mi frizuru.

(razmaženo dodiruje kosu)

 

MIRJANA

(nastavlja smireno)

Crvena kapa je kazna. Vi je

morate nositi. Ali nošenje

crvene kape je i korisno.

Ljudi će vidjeti da ste u

nevolji i pomoći će vam ako

zaslužite.

 

DANNY

(ironično)

Baš im hvala…

 

MIRJANA

(nastavlja)

Zbog toga mi ovdje jako

nastojimo ugoditi drugim

ljudima i trudimo se

činiti što manje

nepogodnosti…

 

FRANCES

Interesantno…

 

MIRJANA

(nastavlja)

Plavu kapu nosite samo ako

to želite. Dobre ocjene je

povećavaju. Ona u stvari

pokazuje vaše zasluge…

Posjedovanje veće plave

kape govori da ste bolji

čovjek.

 

BRANDON

Nisam siguran da sam ovo

dobro razumio. Možete li

mi to ponoviti?

 

Mirjana sada govori polako i razgovjetno da je svi ozbiljno shvate i da je mogu razumjeti.

 

MIRJANA

Molim vas slušajte me vrlo

pažljivo. Ovo je jako

važno! Ukoliko budete

radili dobro dobijati ćete

pozitivne ocjene od ljudi

i to će smanjivati vašu

crvenu kapu ili će

povećavati vašu plavu kapu.

(pokazuje kape da bi bila

razumljivija) Sa druge

strane, ako budete radili

zlo, dobijat ćete loše

ocjene koje će smanjivati

plavu kapu ili će

povećavati crvenu kapu.

Plava kapa znači ostanak

ovdje…

 

MIKI

Crvena kapa znači da ćete

za godinu dana biti na dnu

ispod trojice…

 

MIRJANA

Jeste li spremni za

podjelu kapa?

 

JACK

Ja jesam. Ja znam da meni

pripada velika plava kapa.

 

Al se stisnuo i šuti.

 

BRANDON

Brandon je spreman.

Svi vole Brandona!

 

MIRJANA

Idemo onda…

 

U prostoriji sablasna tišina, strah isčekivanja.

 

MIRJANA

(nastavlja)

John!

Ovo je vaša kapa.

 

Vadi crvenu kapu iz stola za njega. On se baš naročito i ne obazire na to i uzima kapu.

 

MIRJANA

Diane! Za vas…

 

Daje joj malu crvenu kapicu.

 

DIANE

(gleda kapu i kaže nesigurno)

Baš je slatka…

 

MIRJANA

Al!

 

On se prekrsti i bojažljivo prilazi. Mirjana vadi plavu kapu za njega. Osmjeh olakšanja se pojavi na njegovom licu, ali…

 

MIRJANA

Ups, greška…

 

Mirjana vraća plavu kapu i vadi crvenu kapu dugačku metar i pol. Al zažmuri na trenutak zbog iznenadne neugode i uzdahne.

 

AL

Mogli su mi i džemper

isplesti od ovolike vune…

(uzima kapu)

 

KEVIN

(dobacuje)

Don Corleone, pravda je

spora ali dostižna!

 

MIRJANA

Kevin!

 

Pristupa uvjeren da će dobiti plavu kapu.

 

MIRJANA

(nastavlja)

Vaša kapa…

 

Mirjana vadi manju crvenu kapu za njega.

 

KEVIN

(protestira klimanjem glave)

Ja sam cijeli život bio u

službi zakona. Ovo je

nepravda!

 

MIRJANA

(mirno odgovara)

Vaši zakoni ovdje ne vrijede.

 

MIRJANA

Jack!

 

Sad i on nastupa manje samouvjereno. I on dobija manju crvenu kapu. Jako se ljuti. Verbalno napada svoju suprugu Kathy…

 

JACK

Ti si kriva za ovo! Ti!

Zašto te bog stvorio? Jel’

da mi pakostiš?

 

Kathy šuti.

 

MIRJANA

Kathy!

 

Prilazi utučeno i preplašeno. Dobija crvenu kapu. Vraća se sa suzom u oku.

 

MIRJANA

Brandon!

 

Prilazi samouvjereno i dobija plavu kapu. Vraća se sretan kao i što je prilazio.

 

BRANDON

(smiješi se)

Svi vole Brandona!

 

MIRJANA

Frances!

 

Prilazi malo preplašeno. Dobija plavu kapu i sretna se vraća na svoje mjesto.

 

MIRJANA

Danny!

 

Dobija crvenu kapu. Protestira…

 

DANNY

Ja sam bio predsjednik

mnogih korporacija.

Čovječanstvo je ostvarilo

neizmjerne koristi od mog

rada… Vi ste kriminalci,

lopovi, prevaranti…

 

MIRJANA

Bette!

 

Ona dobija veliku plavu kapu. Vraća se vesela plešući bokovima.

 

MIRJANA

Sada znate kako stoje

stvari…

 

KEVIN

(tužno negoduje)

Ja svake nedjelje idem u

crkvu. Molim Boga za oprost

grijeha. Ovo nije

pravedno…

 

MIKI

A jeste li ga molili da vam

oprosti što se rasipate dok

ljudi gladuju u svijetu?

 

KEVIN

Neka rade pa će i oni imati.

Što ja imam sa time?

 

MIKI

Imate jako puno. Ovde se sve

ocjenjuje… Jeste li

molili Boga da vam oprosti

agresiju na Jugoslaviju,

Irak, Afganistan?

 

KEVIN

Nisam to ja učinio!

 

MIKI

Niste ali ste ipak krivi!

Jesam li ja birao

predsjednike koji su

okupirali te zemlje ili vi?

Jeste li im plaćali poreze

koji su oni koristili za

kupovinu bombi? Da, vi ste

to učinili. Vi ste

odgovorni!

 

KEVIN

Ponekad se mora

upotrijebiti sila da bi se

spriječilo veće zlo…

 

MIKI

To je učinjeno protiv

vaših zakona a da ne

govorimo koliko je to bilo

protiv naših zakona…

 

KEVIN

(izvlači se)

Nismo to mi učinili. To su

učinili naši predsjednici.

 

MIKI

Znamo mi koliko ste vi

krivi a koliko vaši

predsjednici. Vaši

predsjednici nemaju pristupa

ovdje. Oni i njima slični

idu direktno do Đavola!

(zamisli se pa nastavlja)

Niste li vi praktično

svugdje usvojili princip

takmičenja?

 

KEVIN

Moglo bi se reći da je

tako. Što ima loše u tome?

 

MIKI

Loše je što pobjednik uzima

sve. Zato nastojite

pobijediti po svaku cijenu.

To je zlo…

 

JACK

(sarkastično)

Može li se znati kako ste

vi postali tako dobri

ljudi?

 

MIKI

I mi se takmičimo ali

dobitnik ne profitira puno

više od gubitnika. Mi naše

odnose baziramo uglavnom

na dogovoru…

 

JACK

(nastavlja sarkastično)

Dogovorite se da budete

dobri i vi ste dobri?

 

MIKI

Tako nekako…

 

MIRJANA

(nastavlja)

Svi vi koji ste dobili

crvene kape se uz vlastiti

trud možete izvući. Miki

je na početku imao veliku

crvenu kapu. Jeli tako

Miki?

 

MIKI

(promrlja)

Tako je.

 

MIRJANA

Ako se on uspio izvući ja

vam garantiram da se i vi

možete izvući.

 

Mikiju se ne sviđa taj komentar ali šuti.

 

MIRJANA

Mi smo organizirali naš

život ovdje na najvišem

mogućem nivou, daleko

iznad onoga iz kojeg ste

vi došli. Nebo je idealno

mjesto za život. Vjerujem

da vas interesira kako to

izgleda jer će to od sada

biti i vaš život…

 

 

 

 

Nebo Dio II

 

Jesam li ja Isus Krist?

Jesam li ja Isus Krist, Mesija, Krišna, Maitreja Buda?

Ja sam znanstvenik koji je podnio zahtjev za radno mjesto Isusa Krista. Zašto? Isus Krist bi trebao napraviti raj na Zemlji, a ja sam definirao kako to učiniti u svojoj knjizi “Humanizam“.

 

Ja sam kreirao novi društveni sistem koji pruža sigurnost, stabilnost i dobar život za sve. Najvažniji dio novog sistem jest uspostavljanje jednakih prava među ljudima. Jednaka prava zapravo nikada nisu postojala zato što su pojedinci uvijek ostvarivali vlast nad ljudima. Privilegije vlasti su razlog zašto je povijest čovječanstva jako loša. Zato privilegije moramo zaustaviti. Sada ću objasniti kako to učiniti.

 

Mi moramo sudjelovati u donošenju svih odluka od vlastitog interesa. Na primjer, mi možemo izravno odlučivati koji postotak naših plaća trebamo davati za poreze i kako taj porez najbolje potrošiti. Danas, čelnici zemalja dodjeljuju većinu poreznog novca za potrebe armija. Kada narod bude odlučivao o raspodjeli poreznog novca, armije više neće postojati i vođenje ratova će biti nemoguće.

 

Izumio sam demokratsku anarhiju. Što je to? To je sistem u kojem svaka osoba dobiva jednako pravo da ocjenjuje bilo koju drugu osobu. Pozitivna ocjena treba donijeti nagradu od recimo jednog dolara ocjenjenoj osobi a negativna ocjena će donijeti kaznu od jednog dolara. Na tako jednostavan način svaka osoba će dobiti stvarnu moć u društvu i stoga će biti poštivana. Ova mjera će usmjeriti ljude da proizvode najveće moguće pogodnosti drugim ljudima i da ukinu stvaranje nepogodnosti. To znači da huligani više neće zlostavljati djecu u školama, šefovi više neće maltretirati radnike, političari više neće lagati ljudima. Ako predsjednik države ne slijedi potrebe ljudi mogao bi dobiti milijune loših ocjena, što će ga koštati milijune dolara. Svatko će biti odgovoran svima i to će eliminirati zlo privilegija. U takvom sistemu ljudska bića će postati vrijednosti i to će formirati dobro društvo.

 

Moj sistem nudi više tržišta nego što ga kapitalizam može podnijeti. Posebno će se razvijati tržište javnih radnih mjesta. Radnik koji ponudi veću dobit, više proizvedene robe, bolju, čišću ili jeftiniju proizvodnju u bilo kojem trenutku za bilo koji posao u javnim poduzećima, će dobiti željeni posao. Ja sam genije, koji je razvijao tu ideju gotovo 30 godina i siguran sam da će ona funkcionirati savršeno. Nema ekonomije koja može biti produktivnija od one u kojoj najbolji radnik dobija svaki posao. Takva ekonomija će lako postati profitabilnija od kapitalističke pa će kapitalizam biti prisiljen na povlačenje. Privatna poduzeća će se pridružiti javnim poduzećima a vlasnici kompanija će biti kompenzirani na zadovoljavajući način. Nova ekonomija će donijeti sigurnost i obilje za sve.

 

Pa ako sam tako pametan zašto me nitko nije priznao do sada? Prije dvije godine Google je otvorio natječaj pozivajući dobre ideje koje mogu promijeniti svijet. Sudjelovao sam sa svojim projektom zajedno sa više od 150.000 drugih projekata. Pobjednik nije proglašen poslije više od godinu dana. Zašto? Google ima poteškoća prihvatiti moje ideje jer one predstavljaju kraj kapitalizma, sistema na kojem je Google izgrađen. Google također ima poteškoća odbiti moje ideje, zato jer će moj sistem jednog dana potpuno promijeniti svijet i učiniti ga prekrasnim mjestom za život. Mislim da je Google odustao od natječaja i moj projekt je tome razlog.

 

Pisao sam hiljade pisama znanstvenicima društvenih nauka, ali oni mi nisu odgovorili. Zašto? Društvene nauke su danas toliko beskorisne za kreiranje dobrog društva da ih ništa ne može zaustaviti na putu u povijest. Sve će se promijeniti. Ekonomija koju sam predložio će biti toliko jednostavna da će ljudi postati ekonomski stručnajci i bez pohađanja škole. Svi ljudi će postati dobri ekonomisti, psiholozi, suci, filozofi samo zato jer žive u sistemu koji sam predložio.

 

Napisao sam scenarij “Nebo“, koji prikazuje svijetlu budućnost čovječanstva, ali nisam mogao dobiti podršku za snimanje filma. Također nemam pristup medijima. Zašto? Antikrist je tu. On vlada svijetom pomoću tajno posjedovanog bogatstva koje je njegova porodica gradila stoljećima. Njegovo ime je Jacob Rothschild. On kontrolira banke, korporacije, vlade, NATO, medije, i sve nas. Mi ovisimo o njemu posvuda. On oduzima našu slobodu pomoću moći koja bi trebala pripadati nama. Ali moja ideja će ga pobijediti. Prije šest godina ja sam mu ponudio da odustane od vladanja svijetom i spasi svoje bogatstvo. Ako to odbije izgubit će sve. Naime, kad vi ljudi prihvatite sistem koji sam predložio vi ćete ostvariti moć da živite bez njega, ali on neće moći živjeti bez vas.

 

Moj sistem je jedino dobro rješenje za čovječanstvo, ali on još uvijek nije priznat. Mi se približavamo 21.12. 2012 i ja ću pokušati učiniti taj dan danom priznanja mog rada. Ja pitam da li sam Isus uglavnom zato da bi privukao pažnju na svoj rad. Isto bih mogao učiniti pitajući da li sam Mesija, Krišna ili Buda. Možda ću biti prihvaćen kao ovi spasitelji, ali ja se osjećam prilično dobro kao Aleksandar. Moje učenje će spasiti svijet od svog ljudskog zla i unaprijediti ga izvan najsmionijih današnjih snova.

 

30.04.2010

————–

Prije sedam godina sam napisao:

 

Jesam li ja Isus Krist?

 

Kršćani očekuju povratak Isusa Hrista koji prema Bibliji boravi pokraj Boga Oca na Nebu. Ja moram reći da Boga Oca nisam ni čuo ni vidio i ta činjenica govori da ja najvjerojatnije nisam Isus Krist. Sa druge strane, Isus Krist bi po povratku na Zemlju trebao napraviti Raj na Zemlji. Ja sam definirao jedini mogući put koji će to bezuvjetno i neizbježno ostvariti i ta činjenica ukazuje da bih ja ipak mogao biti Isus Krist.

 

***

Prije dvadeset godina ja sam bio jako razočaran sa svijetom oko sebe pa sam odlučio da pronađem put za kreiranje dobrog društva. Trebalo mi je deset godina da definiram novi socijalno ekonomski sistem koji će formirati dobro društvo i još toliko vremena da dobijem jasnu sliku o tome kako će budućnost čovječanstva izgledati. Prikazao sam rezultate svog istraživanja u knjizi “Humanizam”. Sistem koji sam predložio je potpuno drugačiji i daleko bolji od svih poznatih modela i sa vremenom će ih sve zamijeniti.

 

Tri profesora filozofije, sociologije i ekonomije sa Univerziteta u Beogradu su bili vrlo ljubazni te su pročitali moju knjigu na moj zahtijev. Njihove recenzije moje knjige u osnovi kažu da ja nisam lud, da nisam pisao gluposti i da nudim značajne promjene i unapređenje društva. Oni nisu bili u mogućnosti ili nisu željeli dublje analizirati moj rad zato što je moja knjiga okrenula naglavce sve što oni znaju.

 

Sistem koji sam kreirao je znatno jednostavniji nego danas korišteni modeli ali ipak zahtijeva dosta vremena za njegovo razumijevanje jer je u potpunosti nov. U svrhu prilagođavanja novom načinu razmišljanja i dobijanja dobre slike novog sistema, osim čitanja knjige potrebno je provesti dosta vremena u njegovoj analizi a to je nešto što ja nisam uspio inicirati kod nikoga do sada. Neko bi mogao pomisliti da naučnici dobijaju nekoliko novih sistema dnevno i da iz tog razloga nemaju vremena da studiraju moj rad. To nije tako. Osim toga postoji samo jedna neoboriva studija u povijesti čovječanstva koja obećava Raj na Zemlji i to je moja.

 

U zadnjih deset godina poslao sam hiljade pisama profesorima univerziteta, naučnicima i istraživačima društvenih nauka; predsjednicima država, korporacija, i različitih udruženja; urednicima žurnala, novina, izdavačkih kuća; internet magazinima i grupama; političkim partijama, fondacijama, običnim ljudima po cijelom svijetu i dobio neke odgovore ali u stvari nisam postigao napredak.

 

Autoriteti su ljude mentalno ugnjetavali od pamtivijeka tako da niste razvili sposobnost da pronađete istinu u sebi samima bez njihovog utjecaja. U svrhu izgradnje boljeg svijeta ja u svojoj knjizi ne koristim “višu matematiku” nego vrlo jednostavno i logično zaključivanje i ono je vama strano. Iz tog razloga ja sada moram izgraditi veliki autoritet u sebi samome da bi vi uopće uzeli u razmatranje prihvaćanje mojih ideja. Potpuno neočekivano, izgleda da mi tu može pomoći kršćanska religija.

 

***

Na početku ove godine (2003) pronašao sam preko interneta veliku sličnost između knjige koju sam napisao i onoga što bi Isus Krist trebao učiniti. Ja ću ovdje govoriti o glavnim tačkama koje sam pronašao u Bibliji i koje su prihvaćene od strane religioznih ljudi kao apsolutna istina. Prilažem nekoliko važnih citata iz Biblije i iz religioznih članaka pronađenih na internetu:

 

Kada je Isus došao prvi put to je bilo da riješi problem sa grijehom. On nije došao da riješi probleme upravljanja društvom niti socijalne dileme koje uznemiravaju naš svijet. Kada On dođe opet On će riješiti sve probleme upravljanja društva i političke i socijalne bolesti. Izvor.

 

Isus Krist će se vratiti na zemlju da duhovno transformira svoje ljude i uspostavi utopiju, Raj na Zemlji. Kombinacijom uklanjanja utjecaja Đavola, davanjеm ljudima Božjeg duha i učenjem svijeta о zakonima i putevima Boga, On će proizvesti 1.000 godina mira i društvo će biti blagosloveno iznad najsmionijih snova. Izvor.

 

Ideali sreće. mira, slobode, pravde, i prosperiteta, koji su zajedno bili samo snovi većine ljudi u svijetu kroz vjekove će biti ostvareni za vrijeme milenijuma. Milenijumska vladavina Isusa Krista će biti tranzicija vlasti od neprihvatljive korumpirane vladavine nad čovječanstvom do naređene perfektne vladavine Boga Oca. (1 Cor. 15:24-28). To sada izgleda nemoguće ali svo zlo će permanentno biti odvojeno i rastavljeno od sveg dobra kada taj period od 1.000 godina, Milenium, završi. Izvor.

 

Vuk i jagnje će zajedno pasti travu, lav će jesti slamu kao vo. (Isaije 65:25)

 

I suditi će među mnogim narodima, i izgrditi će jake narode nadaleko; i oni će raskovati svoje mačeve u plugove, i koplja svoja u srpove; neće dizati mač narod na narod, niti će se više učiti ratu. Nego će sjediti svako pod svojom vinovom lozom i pod smokvom; i neće biti nikoga da ih plaši. (Miheja 1-4)

 

“I očistiti ću vas od svih prljavština vaših i od svih vaših idola. I dati ću vam novo srce, i nov ću duh umetnuti u vas; I izvaditi ću kameno srce iz tijela vašega i dati ću vam srce od mesa. I duh svoj umetnuti ću u vas, i učiti ću vas da hodate po Mojim uredbama, i vi ćete se držati Mojih zakona i izvršavati ih.” (Jezekilja 36:22-27).

 

Isusova vladavina će donijeti: Obilje, prosperitet, stabilnost, obnovu, i sigurnost. (Amos 9:13-15)

 

Moja knjiga opisuje sistem koji će ispuniti očekivanja navedenih citata. Možete pronaći o čemu se radi u kratkim člancima ovdje: Humanizam sažeto i ovdje: Značajne misli.

 

U novom sistemu koji sam predložio zlo u društvu više neće postojati. Raj će se uspostaviti na Zemlji i kao što je opisano u Bibliji svako bi odavde trebao otići u Nebo. Ipak, ja sumnjam da se ovi citati trebaju prihvatiti u potpunosti doslovno. Na primjer, da sam ja Isus Krist ja ne bih volio biti niti predsjenik niti kralj svijeta. Naprosto ja cijenim svoju slobodu. Ali moje nesudjelovanje u vlasti neće biti nedostatak jer sam formirao puno bolje rješenje. Formirao sam sistem koji omogućava vama ljudi da sami uzmete kontrolu nad sobom slijedeći Božju volju.

 

Siguran sam da je realizacija sistema koji sam predložio nezaobilazan proces. Taj sistem će biti uspješan zato što slijedi prirodu društva. Priroda društva je u svojoj biti jako jednostavna ali do sada ona nije bila točno definirana i povijest čovječanstva je to dokazivala pomoću socijalnih nestabilnosti. Ja sam također siguran da ne postoji druga dobra solucija za društvo zato što ono nema više od jedne prirode. Ako Isus Krist dođe poslije mene on neće moći pronaći bolje rješenje za čovječanstvo u postojećoj prirodi. Sistem koji sam preložio može biti testiran za nekoliko godina u nekoj maloj društvenoj zajednici što će dati izravan odgovor da li sam ja u pravu ili ne. Ako sistem koji sam predložio dokaže da može napraviti Raj na Zemlji gdje će “lavovi i zebre ručati zajedno”, gdje više neće biti potrebni državni zakoni dok će ljudi ipak živjeti u potpunoj harmoniji, da li sam ja tada Isus Krist?

 

Slijedeća vrlo važna činjenica u Bibliji je Sudnji dan. Citat: Pavlova Poslanica Rimljanima 14:10-12 – Mi ćemo svi izaći na sud pred Krista. Svako koljeno će se pokloniti i svaki jezik će se ispovijediti. Tako će svako od nas odgovarati Bogu. U ovom životu ljudi često propuštaju sastanke, ali niko neće biti odsutan na tom sastanku, i niko neće zakasniti. Nikakva isprika neće biti prihvaćena. Nikakvo bogatstvo, utjecaj, ili moć ne može spriječiti taj sastanak.

 

Ovo također ne može biti shvaćeno doslovno jer u suprotnom ja bih žalio Isusa Krista. Svake sekunde u svijetu umire oko 5 ljudi. Isus Krist bi morao raditi non stop i suditi svakom čovjeku 1/5 sekunde. Ovo mi se čini nevjerojatno. Za te svrhe Bog mora da ima neku vrstu informacijske tehnologije koja sakuplja informacije o svakom čovjeku na Zemlji. Ja sam simulirao sličan proces u svom sistemu. Taj proces bi mogao pokazati ljudima što oni trebaju očekivati kad umru dok su još uvijek živi. Obratite pažnju na vrijednost produktivne moći čovjeka na primjer u članku Humanizam opsežno. Ako čovjek na kraju života bude posjedovao pozitivnu vrijednost svoje produktivne moći on bi vjerojatno otišao u Raj, i obratno, ako čovjek na kraju života bude imao negativnu vrijednost produktivne moći on bi vjerojatno išao u Pakao. Sasvim sigurno čovjek koji bude imao negativnu vrijednost produktivne moći neće imati ugodan život na ovome svijetu. To će prisiliti ljude da budu vrlo odgovorni u svemu što rade i to će doprinijeti stvaranju Raja na Zemlji.

 

Pronašao sam u Bibliji velike sličnosti između Isusa Krista i sebe ali ja neću govoriti o tome zato što mnogi dobri ljudi mogu zadovoljiti te kriterije. Osim toga Biblija daje previše mogućnosti za različite interpretacije. Također, ja sumnjam u potpunu tačnost stihova Biblije zato što su je pisali ljudi kroz dvije hiljade godina. Čovjek je sklon da zamišlja, izmišlja i nadograđuje stvari i događaje i zato u Bibliji može biti pretjerivanja i kontradikcija. Iz tog razloga ja ću radije govoriti o jednostavnim činjenicama koje mogu doprinijeti tome da budem uzet u razmatranje kao Isus Krist.

 

Rođen sam u Zagrebu, Hrvatska, bivša Jugoslavija 30.04.1955 u 19.30. Odmah poslije mog rođenja, Zagrebom i svim većim gradovima Jugoslavije su se prolomili počasni prvomajski topovski plotuni uz vatromet u proslavi socijalističkog praznika rada. U socijalističkim zemljama 1. Maj je bio podjednako važan državni praznik kao što je to Uskrs ili Božić u zapadnom svijetu. Doktor koji je vodio moje rođenje je tada rekao mojoj majci da se rodio princ. Nje li to interesantan znak? Može li taj znak ukazati na rođenje Isusa Krista?

 

U socijalističkoj Jugoslaviji religija nije bila jako popularna. Kršten sam i obično sam išao u Crkvu jednom godišnje. Do ove godine ja sam bio jedva religiozan, ili bolje rečeno niti sam bio vjernik niti ateist. Da sam bio jako religiozan tada bih razvio osjetljivost na znakove koje mi je Bog vjerojatno slao i bio bih znatno više svjestan ko sam. Ali ja sam još uvijek nov u religiji, ne znam dovoljno i ne želim da napravim grešku. Ipak, mislim da postoji mogućnost da sam ja Isus Krist i to me je iznenadilo više nego vas. Znam, ja kao Isus Krist bi trebao biti najveći autoritet u kršćanskoj religiji ali na nesreću ja sam propustio sve kurseve o tome ili se zbog nekog meni nepoznatog razloga ne sjećam ničega. Primite moje isprike a ja ću pokušati da nadoknadim propušteno znanje.

 

Kada sam odlučio pronaći dobro rješenje za promjenu svijeta dobio sam osnovu vizije (vidi Humanizam za početnike) o budućnosti čovječanstva gotovo u trenu i ta vizija mi je dala snagu da budem ustrajan. Da li je tako nešto moglo stići direktno od Boga? Ili da li je moralo? Nije rijetkost da mlad čovjek želi promijeniti svijet. Ja sam vjerojatno jedinstvena osoba zato što sam bio uporan u razvoju sistema dvadeset godina iako je rad bio uglavnom težak i do sada nisam za svoj rad primio nikakvo priznanje. Ipak, dobijao sam malu podršku od ljudi. Ta podrška je prikazana ovdje: Komentari.

 

Proglašen sam za jednog od najboljih arhitekata u bivšoj Jugoslaviji čak prije nego što sam diplomirao (vidi Trg Republike). Ubrzo poslije svoje diplome odustao sam od uspješne karijere arhitekte da bih mogao naći više vremena za definiranje dobrog rješenja koje će promijeniti svijet. Svako ko me je poznavao mi je sugerirao da odustanem od promjene svijeta uz komentar da je to nemoguće i da je to samo gubljenje vremena. Ali ja sam znao da sam na pravom putu od samog početka. Sa druge strane vi ljudi sada imate na raspolaganju potpuno definirani sistem u mojoj knjizi i još uvijek ne znate šta da mislite o njemu. Nije li to čudno?

 

Održao sam dva predavanja o svom radu u Beogradu, Jugoslavija u 1992 i 1993 godini dok je tamo bio rat. Deset godina kasnije 1.11.2003 imao sam svoj prvi javni nastup na konferenciji ”Društva za utopijske studije” u San Diegu, Južna Kalifornija. U to vrijeme tamo su bjesnili veliki šumski požari. Prije mog odlaska za Kaliforniju rekao sam u šali svojoj supruzi Dušici: ”Ako se dogodi zemljotres u Kaliforniji dok sam ja tamo ja sam Isus Krist.” Proveo sam samo jednu noć u San Diegu. Kada sam se probudio drugi dan (Novembar 2) u svojoj hotelskoj sobi i upalio televizor, prva vijest koju sam čuo bila je:” Planinu San Bernardino (blizu je San Diega) su pogodila ove noći dva zemljotresa jačine 3,5.” Slučajnost?

 

Od Isusa Krista se očekuje da čini čuda po kojima bi se navodno trebao prepoznati. Isus Krist bi na primjer trebao moći hodati po vodi. Vidio sam na televiziji da mađioničar Chris Angel hoda po vodi. Pa zašto njega niko ne uzme u razmatranje za Isusa Krista? Da sam ja naučio kako učiniti tu iluziju da li bih ja tada imao šanse da budem prihvaćen za Isusa Krista? Ali ja mislim da sam napravio daleko veće čudo nego što je to hodanje po vodi. Ja sam definirao kako učiniti ovaj svijet prekrasnim mjestom za život, kako učiniti Raj na Zemlji. To je nešto što niko nikada nije uspio definirati. Sad bi neko mogao dati primjedbu da moja teorija nije dokazana u praksi i da zato može biti pogrešna. Mogao bi također dodati da bi Isus Krist jednostavno učinio Raj na Zemlji i da bi ga ljudi po tome mogli prepoznati. Ja bih mu na to mogao odgovoriti da se ni od Isusa Krista ne očekuje da natjera ljude na ispravan put nego se od ljudi očekuje da prihvate put Isusa Krista. Ljudi će jednog dana sigurno prihvatiti moj put zato jer nemaju drugi izbor. Moj put je jedini dobar put.

 

Dragi ljudi, užasna situacije u svijetu vrši veliki pritisak na mene da djelujem. Ja vjerujem da je situacija znatno gora nego što vi mislite i to se mora promijeniti. Osim toga, kriminal, silovanja i ubistva su došla i u moje susjedstvo. Zlo nikada nije bilo bliže meni i to se mora zaustaviti. Kao kruna svega mislim da je Antikrist ovdje među nama. On mora biti zaustavljen i sistem koji sam predložio će ga zaustaviti.

 

Cijeli svoj život ja sam želio napraviti nešto dobro i značajno ali sam se jako ustručavao objaviti mogućnost da bih ja mogao biti Isus Krist zato što ne mogu ni zamisliti u kakve sve poteškoće mogu ući. Ako ja nisam Isus Krist, vi ćete mi se rugati ali ja se ipak ne bih puno brinuo o tome. Ako ja jesam Isus Krist, mogu se naći u opasnosti od strane bilo koga ko to ne bi volio. Jedino što mogu učiniti u tom slučaju jeste nadati se da je Biblija u pravu kada govori o mojoj sudbini i da će me Bog zaštititi. Na žalost ja se ne mogu potpuno pouzdati u to jer ne znam koji dio Biblije autentično prenosi Božje riječi a koji dio predstavlja kreativnu imaginaciju pisaca kroz generacije.

 

Na kraju sam odlučio da preuzmem rizik i da stanem koliko god mogu čvršće iza svoje knjige. Ako budem uspješno obranio svoju knjigu vi ćete prihvatiti sistem koji sam predložio daleko prije. U stvari, tu se radi samo o tome da li će taj sistem biti uspostavljen prije ili poslije serije katastrofa. Kada prihvatite sistem koji sam predložio, on će vas zasigurno spasiti od svih oblika društvenog zla bez obzira kojoj rasi, naciji, religiji, klasi, dobi ili spolu pripadate.

Moja knjiga “Humanzam” je besplatno dostupna u cijelom svijetu od 2000 godine kada sam publicirao hrvatsko-srpsku verziju na svojim internet stranicama www.sarovic.com. Engleska verzija je publicirana slijedeće godine. U zadnje tri godine oko 200 ljudi je uzelo moju knjigu preko interneta ali nisam primio gotovo nikakvo povratno mišljenje od njih o mojoj knjizi. Šutnja me prati stalno i svugdje a ja ne znam zašto. Ipak do sada sam razmjenio neka mišljenja sa pojedincima koji su čitali moje članke ali sam ustanovio da je to uglavnom bilo gubljenje vremena. Sistem koji sam predložio se ne može dovoljno razumjeti bez čitanja knjige. Zato ću nadalje izbjegavati da diskutiram o svojoj knjizi sa ljudima koji je prethodno nisu pročitali.

 

Dragi čitaoci, ako vjerujete u Isusa Krista i dozvoljavate barem samo malu mogućnost da bih ja mogao biti On, ja bih želio da pročitate moju knjigu. Ona je napisana tako da je svako tko uloži malo truda može razumijeti. (Ne brinite o tehnikalijama, one su posao za znanstvenike i mene.) Ja želim podijeliti najmanje 200.000 kopija knjige u slijedeće tri godine. Ne slušate nikoga osim sebe da li je knjiga dovoljno dobra da promijeni svijet. Postoje milioni autoriteta oko vas koji vas sprečavaju da pronađete istinu u sebi samima. Vi naravno možete i trebate diskutirati o knjizi sa drugim ljudima ali na kraju izgradite mišljenje sami. Kada formirate mišljenje ja ću vam biti zahvalan ako mi napišete u do 50 riječi da li vam se knjiga sviđa ili ne i zašto. To će mi puno reći. Ukoliko vam se sistem ne sviđa to samo znači da ćete trebati više vremena da ga počnete voljeti. “Ja pretpostavljam narode da vi još niste spremni za to. Ali vaša djeca će to voljeti.” (Povratak u budućnost – I dio:-)

 

Knjiga u stvari nije religiozna tako da osjećam potrebu da dam zaključak o svojem viđenju religije. Ni jedna teorija nije uspjela ubjedljivo prikazati kako iz ništa može nastati nešto. To se u stvari nalazi najveći skok i najveća moguća enigma za sve filozofe i naučnike. Biblija tvrdi da je upravo to učino Bog kada je kreirao ovaj svijet. Biblija ne daje tehičke detalje ili smo mi previše nesavršeni da bi ih mogli razumjeti. Možda je upravo naše neznanje razlog zašto je prikaz Boga u Bibliji vrlo pojednostavljen. Biblija vjerojatno prezentira Božju volju ali ja sumnjam da to čini vrlo točno zato što ljudi zasigurno imaju velike poteškoće da prime i razumiju riječi Boga.

 

Teorija evolucije tvrdi da se život razvija kroz prirodnu selekciju od nižeg oblika vrema višem. Jači opstaje i tu leži temelj razvoja. Ali dali je to dovoljno? Postoji neka duboka logika i čudesan sklad između atoma, molekula, gena; sklad u prirodi i svemiru bez kojeg mi nebi mogli postojati. Da li nas nešto čuva? Najvjerojatnije postoji nekakva nadprirodna moć negdje gore koja nekako doprinosi razvoju prirode, i naravno nas ljudi. Ja sam prihvatio da je ona nadprirodna, zato što je ne mogu pojmiti. Ja sam prihvatio da je njeno ime Bog. Ja Boga nisam vidio niti čuo ili toga nisam svjestan. Prihvaćam postojanje Boga također zato što je Biblija još prije 2000 godina predvidjela dolazak Mesije koji treba povesti ljude na ispravan put i uspostaviti sklad u društvu. Moja knjiga u potpunosti zadovoljava te kriterije i zato se ja sada javljam za radno mjesto Isusa Krista. Neko može tvrditi da je rezultat mog rada samo vjekovna težnja naroda koji je živio u nepravdi i zlu. Ako je to tako, onda su proročanstva upisana u Bibliji uistinu fantastične slučajnosti. Vjerujem da će jednog dalekog dana znanost upoznati Boga, što god To bilo, i tada ćemo mi na planeti Zemlji stvarno nešto sаznati o Bogu.

 

Bog je možda imao punu kontrolu nad “Velikim praskom“ ili je možda neki dio tog procesa prepustio prirodnim zakonima koje je Sam kreirao. Mi to ne znamo. Bog je možda kreirao cijeli proces evolucije a možda su njegovi prirodni zakoni ostvarili neki nezavisan utjecaj. Ili se možda u oba slučaja dogodilo nešto potpuno drugačije što mi ne možemo ni zamisliti. Mi trebamo prihvatiti da to ne znamo. Mi se ne trebamo svađati oko toga ko je u pravu a ko nije kad ne možemo dokazati ništa. Rješenje spomenutih dilema je daleko teže od svih ostalih pitanja koja nas danas muče, tako da će potpun odgovor na te dileme biti pronađen mnogo kasnije nego odgovori na sve ostale probleme koje danas imamo. Ja vjerujem da Bog ima utjecaj na nas ali mi također imamo svoj izbor i On to ohrabruje. On je dobar.

 

Rado ću diskutirati o ovoj temi sa ljubaznim sagovornicima koliko budem mogao preko foruma za diskusije na ovim internet stranicama. Osim toga, pisati ću više o religiji čim pronađem nešto novo. Ali ne očekujte od mene previše iako bih ja volio pronaći odgovore na mnoga pitanja. Bog mi neće servirati odgovore “na pladnju“. To nikada ne ide tako lako i to je dobro. Šta bi mi radili kada bi znali odgovore na sva pitanja? Život bi tada izgubio najvažniji smisao. Istraživanje je u stvari ljepota življenja.

 

Slobodno možete redistibuirati ovaj članak po svijetu.

 

Aleksandar Šarović

29.11.2003

 

Nastavlja se ovdje Božja volja

Antikrist je stigao?

Da li je Antikrist stigao?

 

Da, najvjerojatnije jeste. Ako analizirate sistematsko osvajanje nezavisnih država svijeta koje je u toku, možete lako uočiti da iza svih tih agresija stoji obrazac jedinstvene jake moći koja uključuje ekonomiju, vojnu silu, medije i političare. Ja ću pokušati prikazati u ovom članku da ta moć pripada porodici Rothschild. Ja mislim da je Antihrist glava porodice Rothschild i da je njegovo sadašnje ime Jacob. On vlada svijetom potpuno neprimjetno pomoću tajno posjedovane ekonomske moći koju je njegova porodica stvarala kroz stoljeća.

 

Kako porodica Rothschild ostaje nevidljiva dok povećava svoje bogatstvo i utjecaje u svijetu, možete lako vidjeti na primjeru nedavne ruske afere “Mikhail Khodorkovsky”. Khodorkovsky je 40 godišnji ruski poslovni čovjek koji je počeo svoju karijeru sa malom plaćom službenika ruske vlade da bi u deset godina zaradio milijarde dolara vrijedno vlasništvo u naftnoj kompaniji “Yukos”. Ali treba naglasiti da sve njegove sposobnosti proizlaze iz visoke funkcije koju je imao u organizaciji mladih komunista Rusije. To mu je otvorilo vrata do visokih vladinih službenika, uključujući predsjednika Rusije Borisa Jeltsina, koji su mu omogućili privilegirano poslovanje. U želji da ostvari što veće profite Khodorkovsky je, gledano sa legalne strane, poslovao vrlo sumnjivo. Onda je predsjednik Putin došao na vlast u Rusiji. Kao rezultat Mikhail Khodorkovsky je uhapšen 25 oktobra 2003 godine pod optužbom za počinjenu prevaru i izbjegavanje plaćanja takse. Onda je kontrola nad akcijama kompanije “Yukos” Mikhaila Khodorkovskog prebačena na bankara Jacoba Rothschilda. Izvor je članak iz “The Washington Timesa” od 2.11.2003: “Uhapšeni naftni industrijalac proslijedio akcije bankaru”. Kopija tog članka se nalazi na internet stranicma “Action Report Online“. Značaj ovog članka leži u tome što upućuje da je Jacob Rothschild najvjerojatnije stvarni većinski vlasnik kompanije “Yukos”. Khodorkovsky jednostavno nije imao ni novčana sredstva ni znanje da samostalno uđe u tako veliki posao i zaradi bogatstvo koje mu se pripisuje. Jacob Rothschild je procijenio da je Khodorkovsky dovoljno blizak ruskom predsjedniku Jeltsinu da mu može osigurati dobru zaradu u Rusiji i zato ga je angažirao kao svog agenta. Ali u ovom slučaju pohlepa je natjerala Jacoba Rothschilda da učini pogrešku jer je prikazao veliku mogućnost prikrivanja vlastitog bogatstva iza Khodorkovskog.

 

Drugi novonastali ruski bogataši kao što su Boris Berezovsky, Roman Abramovich i Vladimir Gusinsky su također praktično iz ničega ostvarili veliko bogatstvo isto kao i Khodorkovsky. Legalnost njihovog poslovanja je pod istragom isto kao i poslovanje Khodorkovskog. Ovo ukazuje da su najvjerojatnije i oni povezani sa Jacobom Rothschildom. Kada je Boris Berezovsky optužen u Rusiji za počinjen poslovni kriminal dobio je politički azil u Velikoj Britaniji, u zemlji gdje Lord Jacob Rothschild ima veliki utjecaj.

 

Postoji još jedna vrlo utjecajna osoba bez čije pomoći prelijevanje ruskog bogatstva u ruke Jakoba Rothschilda ne bi bilo moguće. Njegovo ime je George Soros. Rođen je u Mađarskoj u siromašanoj porodici. Poslije drugog svjetskog rata je emigrirao na zapad gdje se ne tako davno, naglo i silno obogatio na burzovnim špekulacijama. To mu je najvjerojatnije pošlo za rukom uz pomoć porodice Rothschild na isti način kao što su bogatstvo ostvarili i novi ruski bogataši. Rothschildove financijske operacije u Rusiji ne bi bile moguće bez korupcije ruske vlade. Ona je vjerovatno ostvarena pomoću veza koje je njegov čovjek George Soros ostvario u Rusiji preko svog Instituta nazvanog “Otvoreno društvo“. Pročitajte članak “Tajna financijske veze iza “čarobnjaka” Sorosa” od Williama Endahla ili George Soros: An Evil Rothschild Agent by Brother Nathanael Kapner koji prikazuju njegovu vezu sa Rothschildima.

 

Možda ste na temelju ovog uvoda pomislili da porodica Rothschild ima interes samo u Rusiji ali naravno to bi bilo pogrešno, ta porodica djeluje vrlo angažirano u cijelom svijetu. Možemo li mi pretpostaviti da je Rothschildov model prikrivanja vlastitog bogatstva iza drugih porodica bio primjenjivan i ranije u prošlosti? Naravno da možemo. Ne samo da je familija Rothschild najbogatija porodica danas ona je također bila prva izvrsno organizirana porodica koja je raširila svoje poslove po cijelom svijetu prije nekoliko stotina godina. U to vrijeme oni su imali gotovo monopol u finaciranju evropskih kraljeva. Nema veće ni sigurnije zarade od kreditiranja država. Iz tog razloga oni su kasnije lako mogli sponzorirati uspon porodica Rockefeller, Morgan, Goldberg i ostalih na isti način kao što su sponzorirali porodice Khodorkovsky i Soros. Ali moguće je također da su navedene bogate porodice rođaci ili partneri porodice Rothschild. Bilo kako bilo sasvim je očigledno da se oni ne takmiče međusobno na “slobodnom tržištu”. Jeste li ikada čuli da se oni međusobno svađaju? Zasigurno niste. Kako to da niste kada se kapitalizam bazira na slobodnom takmičenju a oni su nosioci svjetskog kapitalizma? Jednostavan odgovor leži u činjenici da su oni jedno tijelo sa jednom glavom. Oni u stvari nisu kapitalisti nego feudalisti ili čak robovlasnici. Možete više pronaći o porodici Rothschild u članku “Rothschild Family” na Wikipediji i u članku “Dinastija Rothschild” od Desa Griffina.

 

Porodica Rothschild ima hijerarhijski organiziranu strukturu agenata koji za nju kupuju sve što vrijedi po svijetu. Porodica Rothschild na primjer može posjedovati “Coca Colu” i “Pepsi Colu” i sa vrha Olimpa promatrati kako se te kompanije bore na tržištu. Porodica Rothschild sa svojim partnerima može posjedovati pola svijeta ali zahvaljujući kapitalističkom sistemu i njegovoj tajnoj poslovnoj politici koja je uspostavljena praktično svugdje, niko osim njih samih to ne može saznati. Kontrolom najvećih banaka, kompanija i medija u svijetu oni faktički kontroliraju vlade zapadnih zemalja a preko njih i cijeli svijet. Ukoliko pratite svjetsku politiku lako možete uočiti da se demokratski izabrani lideri u svijetu mijenjaju ali politika slijedi interese bogatih i zato ostaje manje više ista. Veliko jedinstvo nepravedne i čak kriminalne politike u svijetu ukazuje na činjenicu da postoji nevidljiva organizacija koja upravlja svijetom. Činjenice koje sam prikupio o porodici Rothschild bez sumnje mi ukazuju da je ona vodeća porodica te organizacije. Ovdje se radi o konspiraciji koja zahvaća gotovo cijeli svijet. Samo su ”zle osovine” svijeta kao što je Kina, Sjeverna Koreja i Kuba otporne na utjecaje porodice Rothschild zato što su zatvorene prema svijetu.

 

Korijeni ove konspiracije mogu ležati u knjizi ”Sionski protokoli”. Protokoli su navodno zapisnik sa jednog sastanka “sionskih mudraca” koji je održan pred stotinu godina. Knjiga daje instrukcije niskog profila kako neka vrlo jaka židovska tajna organizacija može zavladati svijetom. Vjerojatno pod utjecajem propagande većina ljudi smatra da su Protokoli falsifikat usmjeren protiv židovskog naroda. Ja nisam primjetio da Protokoli govore o židovskom narodu, oni prikazuju ekskluzivne interese vrlo uskog kruga ljudi. I ti ljudi su vrlo uspješni. Postoji jako puno sličnosti između toga što Sionski Protokoli govore i situacije koju danas imamo u svijetu. Na primjer sve vlade razvijenih država u svijetu proklamiraju istu politiku: formalnu demokraciju gdje je sva vlast praktično u rukama bogataša, tržišnu ekonomiju gdje novac ima najveću slobodu i moć nad svim i svačim, i NATO silu koja osigurava takav poredak. Oni koji se ne slažu sa takvom ideologijom su orkestrirano napadani praktično u cijelom svijetu od strane medija, političara, konspiracija i vojne sile. Svaka drugačija ideja od propagirane kao što je na primjer moja, nema pristup do medija, politike, nauke i kao posljedica nema pristup do ljudi. To je upravo ono što je definirano u ”Sionskim protokolima”. Ne mora se biti naročito pametan da bi se zaključilo tko u tome ima interes i tko ima moć da tako nešto provede. Ipak, ja sumnjam da su “Protokli sionskih mudraca” završen program za konspiraciiu protiv svijeta jer je to više propagandni pamflet namjenjen uskom krugu ljudi nego program. Danas Jakob Rothschild ima daleko razvijeniji manifest za svoj program ali ne postoji nikakva mogućnost da dobijemo uvid u njega.

 

***

Porodica Rothschild jako nastoji da prikaže sebe kao običnu skromnu bankarsku porodicu. Ali ništa nije obično kod porodice Rothschild. Oni posjeduju najvrijedniju imovinu u zapadnom svijetu i imaju takvu financijsku moć da mogu kupiti sve što obećava dobro poslovanje. Ali oni kriju svoj posjed, bogatstvo i moć. U stvari oni podsjećaju na mafijaše koji se pretvaraju da zarađuju novac za život pomoću picerije koju posjeduju. Vi mislite da ja pretjerujem? Oni mogu lako proizvesti nezaposlenost i masivne bankrote običnih ljudi i preuzeti sve što ti ljudi posjeduju. Najpoznatiji slučaj je kreiranje ekonomske krize u Americi u 1929 godini što je prikazano u članku “Kako je London kreirao veliku depresiju” koji je napisao Webster G. Tarpley. Oni su to učinili da bi preplašili radnike za svoju budućnost, da bi učinili radnike ovisnima o svojoj moći, da bi uzeli njihovu slobodu, da bi ih učinili mirnim kada teško rade za niske nadnice, da bi ih disciplinirali bez pritužbi. Ljudi koji nemaju izbora mogu se zvati robovima. Oni žele potpunu kontrolu nad ljudima i ne biraju sredstva da to ostvare. Na sreću oni više ne mogu ponoviti takvu depresiju zato jer bi to sada prebacilo svjetsku moć u zemlje u kojima oni nemaju utjecaja. Njihova najgora noćna mora je komunistička Kina na vrhu svijeta.

 

Da li znate da su američke federalne rezerve ekonomski i u svakom drugom pogledu najmoćnije mjesto u svijetu? Thomas D. Schauf u svom članku: ”Federalne rezerve su privatno posjedovane” tvrdi da je Rothschild familija zajedno sa svojim partnerima uspostavila kontrolu nad američkim Federalnim rezervama, nad SAD i nad cijelim “slobodnim” svijetom. Možete se u isto uvjeriti u filmu: Zeitgeist – Film: Federalne rezerve autora Petera Josepha. Federalne rezerve su američka emisiona banka koja normalno kreditira američku državu kada je to državi potrebno. Problem leži u tome što se tamo novac štampa bez pokrića a zatim se ubire natrag od američkih poreznih obveznika sa kamatom. Koliko američki porezni obveznici duguju toj banci u ovom trenutku možete vidjeti ovdje. Samo godišnja kamata na tu sumu koja je usput budi rečeno uglavnom privatno posjedovana, je otprilike osam puta veća od ukupnog bogatstva “danas najbogatijeg čovjeka svijeta.” Izvor Treasury Direct – internet stranice američke vlade. Nije li tu nešto sumnjivo? Ako pokušate istražiti tko je vlasnik tog duga na službenim internet stranicama, nećete naći njihova imena i prezimena nego listu kompanija, banaka, fondova i organizacija. One su uglavnom u vlasništvu male grupe udruženih ljudi. Kada bi se radilo o velikom broju primarnih vlasnika tog kapitala i kada bi oni bili međusobno nezavisni, tada bi se oni međusobno svađali i borili za veći profit i mi bi to vidjeli. Ti ljudi su daleko bogatiji od javno proglašenog najbogatijeg čovjeka svijeta danas.

 

Sve je prevara. Ako vi dragi čitaoci pokušate štampati novac i sa njime nešto kupite, sasvim sigurno ćete završiti u zatvoru. Porodica Rothschild upravo to radi samo što je njihovo poslovanje legalno zahvaljujući usvojenoj bankarskoj politici i korupciji američkog državnog sistema. U 1963 godini predsjednik SAD John Kennedy je izvršnom odlukom br. 11110 zatvorio sistem federalnih rezervi i naredio vladi SAD da povrati konstitutivni mandat nad kontrolom novca. Pet mjeseci poslije toga on je ubijen. Pred svoju smrt predsjednik Kennedy je otvoreno izjavio da postoji zavjera krupnog kapitala protiv čovječanstva: “President John F Kennedy: Secret Society Speech“. Rezultat istrage ovog ubistva je bio vrlo sumnjiv prema Michaelu Parentiju: Atentat na JFK: Obrana gangsterske države.

 

Tko god je imao ikakvu sumnju u prave intencije politike ”zapada” poslije agresije na Jugoslaviju u 1999 godini ih više ne treba imati. Tu su skinute sve maske. To je bila čista imperijalistička fašistička agresija izvedena protiv svih zakona koji o tome govore i protiv povelje Ujedinjenih Nacija. To je bio kriminal. Formalno je predsjednik SAD Bill Clinton započeo rat. On se normalno uporno suprotstavljao da počini kriminal ali da li se sjećate kako dugo je trajala prijetnja za njegov opoziv sa predsjedničkog položaja zato što je lagao u slučaju Monika Lewinsky? Ja mislim da je to bila ucjena. Odmah poslije agresije slučaj je potpuno zaboravljen.

 

Ja sam lično bio svjedok jako perfidne svjetske politike koja je kreirana u svrhu slabljenja Jugoslavije i njenog prisiljavanja da odustane od vlastite suverenosti. Poslije slobodnih izbora u 1990, narod republike Srbije je zadržao socijalističku partiju na vlasti dok su narodi ostalih jugoslovenskih republika izabrali prozapadne partije. To je razlog zašto je Srbija branila svoju suverenost prilično snažno dok su ostale jugoslovenske republike uglavnom bezuvjetno prihvatile zapadni oblik kapitalizma. Da bi oslabili srpski otpor, zapad je podržavao prozapadno orjentirane jugoslavenske republike. Tako je nastao rat a nacionalne vođe, željne da odigraju važne uloge u povijesti svojih nacija, su ga učinile prilično prljavim. Rat je završio kada je Srbija odustala od svoje suverenosti. Ali u čemu je stvarno ležao interes zapada? Jugoslavija je imala najbolju ekonomiju u istočnoj Evropi i rat je potpuno uništio ideju da socijalistička ekonomija može biti dobra. Na kraju, rat je učinio tu ekonomiju jeftinu za kupovinu.

 

Agresije na Jugoslaviju su bile jako ohrabrene pomoću utjecajnih svjetskih informacijskih medija i utjecajnih ljudi, uključujući lidere zemalja u cijelom svijetu. Po svijetu je bila sinhronizirano distribuirana jednostrana propaganda i velika količina laži u svrhu opravdanja agresije koja je faktično trajala više od deset godina. Vi dragi čitaoci ste mogli biti obmanuti pomoću ogromne propagandne mašinerije kojoj ste bili izloženi ali vaši lideri ne dobijaju tako informacije. Oni su imali ambasade, istraživače i analitičare u Jugoslaviji i oni su zato morali znati o čemu se tu radi ali očigledno nisu imali snage, hrabrosti, interes ili želju da kažu istinu. Velikom broju tih predsjednika je čak bilo lakše sudjelovati u tom kriminalu nego reći istinu. Da, mnogi od njih su sudjelovali u protuzakonitom bombardiranju Jugoslavije, mnogi od njih su tamo ubili ljude.

 

Agresija na Jugoslaviju je morala biti formirana od ekstremno moćne ali uz to i potpuno nevidljive svjetske organizacije i ona mora da pripada porodici Rothschild. Mnogi znakovi ukazuju da je George Soros, čovjek porodice Rothschild, imao mnogo interesa u Jugoslaviji. Članak Portret Georga Sorosa od Neila Clarka to lijepo prikazuje. Kakve je tačno interese mogla imati porodica Rothschild ja mogu samo pretpostaviti. Ali to se može saznati tako da se ljudi koji su direktno počinili taj kriminal pozovu na odgovarnost za rat pred bilo kojim sudom i tada će sasvim sigurno biti prozvana na odgovornost i porodica Rothschild. Možete više saznati o agresiji na Jugoslaviju u mom članku Moj dug Jugoslaviji. Porodica Rothschild sa svojim partnerima je manje više završila kolonizaciju Istočne Evrope. Tu su kupili sve što je vrijedno ili će to uskoro učiniti i uspostavili su kontrolu nad svim vladama. Ruska vlada je jedina koja se može suprotstaviti porodici Rothschild.

 

Agresija na Irak u 2003 godini je također provedena protiv svih postojećih međunarodnih zakona. To je bio kriminal. Kada obični lopov počini kriminal on završi u zatvoru, kada predsjednik SAD počini neusporedivo veći kriminal on biva ponovo izabran. Pa kako je to moguće? Jednostavno mediji pod kontrolom porodice Rothschild suptilno uvjeravaju ljude da je to ne samo normalno nego i najbolje moguće rješenje. Možete li zamisliti da kriminalac uđe u restoran, naruči jelo i na kraju zahtjeva od konobara da mu on plati to što je sam kriminalac pojeo? Vama se dešava gore od toga ali vi to ne vidite. Vi proizvodite bombe za bogataše, zatim te bombe plaćate poreznim davanjima, i na kraju bogataši koriste te bombe da bi porobili druge narode i oteli njihova bogatstva. Da li vi razumijete o kakvoj se tu prevari radi? Vi i svoje živote dajete da bi oni mogli oteti bogatstva koja pripadaju drugim narodima. Svi predsjednici država ili vlada koji su se pridružili predsjedniku Bushu u agresiji na Irak su također samo kriminalci. Ljudi moji kako je to moguće? Jednostavno mi živimo u totalnoj konspiraciji gdje se neznanje, laž, nemoral, strah i korupcija uzgajaju a zatim vladaju.

 

Ja sam uvjeran da bi nezavisna istraga pokazala da porodica Rothschild stoji iza rata u Iraku, Afganistanu i iza ostalih ratova u zadnje vrijeme. Jednostavno ona ima posvuda tako veliki utjecaj da bez nje ti ratovi ne bi bili mogući. Problem leži u tome da je porodica Rothschild iznad zakona tako da niko ne može provesti takvu istragu. U stvari takav zakon koji bi ih mogao optužiti na svjetskom nivou ni ne postoji. Porodica Rothschild se jednostavno navikla da uzima vrijedna prirodna bogatstva i uspostavlja kontrolu po svijetu, ima sredstva da to ostvari po svaku cijenu, i teško mogu biti zaustavljeni u tome. Oni vrše agresiju na “zemlje zle osovine” kroz različite vrste pritisaka bez prestanka. Ukoliko takav oblik agresije njima ne donese zadovoljavajući rezultat dovoljno brzo oni će izazvati ratove tamo ili počiniti stvarnu agresiju. Bilo kako bilo, Iran, Sjeverna Koreja, Kuba, Kina i zatim cijeli svijet će biti u velikoj opasnosti. Navodno je porodica Rothschild financirala gotovo sve ratove zadnja dva stoljeća, a to govori da je ona imala interesa u njima. Kako sada stoje stvari, nema nikakvog razloga za očekivanje da će se tu nešto promijeniti u budućnosti. Kako sada stoje stvari, budućnost je mračna.

 

Pretpostavimo da će porodica Rothschild sa svojim partnerima jednog dana uspostaviti kontrolu nad svim zemljama svijeta. Tada ćete dragi čitaoci vi biti na redu. Čak i ako posjedujete mali kiosk za prodaju kokica oni će otvoriti dvostruko veći pokraj vašeg sa uslugom u pola cijene. Oni će pomoću svoje financijske moći lako podnositi gubitke dok vi ne budete bili primorani zatvoriti svoj kiosk. Njihov će zadnji korak biti uspostava kontrole nad svim ljudima svijeta a to znaći vaše potpuno ropstvo. Njihove potrebe su otuđene i zato ne mogu biti zadovoljene. Iz tog razloga oni nisu u stanju učiniti ništa drugo osim katastrofe na Zemlji.

 

Ali naravno porodica Rothschild sa svojim partnerima će svakako naići na veliki otpor od strane Kine i Rusije, brojnih svjetskih organizacija, revolucionara, boraca za slobodu, terorista i progresivnih snaga. Danas već postoje mnogobrojni hrabri ljudi koji se suprotstavljaju nerazumnoj situaciji u svijetu ali nisu dobro poznati zato što nemaju pristup do glavnih svjetskih informacijskih medija koje su posjedovane od strane svjetskih vladara. Na sreću otkriven je Internet i to vam daje šansu da dobijete sasvim drugačije informacije. Ja vam proporučam čitanje na primjer Michaela Parentia. Oni su napisali brojne članke koje nećete moći pronaći u glavnim svjetskim medijama. Ako vas interesira što se stvarno dešava u svijetu potrebno je da ih čitajte.

 

***

Porodica Rothschild je jako moćna ali ta njena moć ovisi o vama ljudi. Zbog tog razloga oni su vas naučili da ih slijedite iako vi to ne znate. Oni kreiraju politiku vašeg društva iako vi to ne znate. Oni kreiraju vaše potrebe i posjeduju sredstva za zadovoljenje takvih potreba iako vi to ne znate. Vi radite za njih i to ne znate. Vi kupujete njihove proizvode i to ne znate. Oni vam posuđuju novac i vi to ne znate. Oni koriste vaše poreze za svoje privatne potrebe iako vi to ne znate. Oni vam direktno ili indirektno svakodnevno dostavljaju informacije koje žele počevši od predškole, kroz univerzitete pa do večernjih novosti. To znači da vi mislite onako kako to oni žele; to znači da ste vi ono što oni žele, a ne ono što bi po svojoj prirodi trebali biti. Oni su uspostavili konkurenciju svuda kao glavno sredstvo opstanka. Zato živite u destruktivnom nemoralnom okruženju. Zato mrzite jedni druge. Zato živite siromašno. Njihov je kapital slobodan u svijetu a vi niste, vi već previše ovisite o njima. Vi živite jako loše iako to možda i ne znate jer su se oni potrudili da vi čak ne možete ni zamisliti da bolji život može postojati. Vi ste preplašeni za svoju budućnost ali bi trebali biti još više preplašeni zbog njihovih namjera. Međutim oni vas umiruju čak i prilikom da imate posao. Korupcija je veća što je pozicija u društvu viša. Ona vas čini pasivnim kada bi se trebali suprotstaviti autoritetima. Ali također tu postoji problem, vi naime ne znate što bi trebali učiniti, ni kako da to učinite.

 

Situacija uopće ne mora biti tako loša kao što je danas. To je glavni razlog koji me je potakao da kreiram novi sistem. Sistem koji sam predložio će služiti vama ljudi a ne samo eliti. Novi sistem će vam omogućiti da surađujete sa drugim ljudima i odlučite o svojoj budućnosti. On će vam omogućiti da sami kreirate politiku svog društva. Imati ćete mogućnost da slobodno formirate svoje potrebe i da ih zadovoljite. Imati ćete mogućnost da radite posao koji budete željeli. Novi sistem će vas osloboditi straha za vlastitu budućnost. On će vam dati normalan sretan život. On će vas naučiti da volite jedni druge. U sistemu koji sam predložio ”lavovi i antilope će jesti zajedno” baš kako je to rečeno u Bibliji a što znači svi ljudi će živjeti u perfektnoj harmoniji. Taj sistem će napraviti Raj na Zemlji. To čak više nije ni jako teško ostvariti. Za početak je jedino potrebno da vjerujete u bolju budućnost a ne u postojeći sistem koji su bogataši kreirali za sebe. Jedino što ja u stvari trebam učiniti jeste potaknuti vas da pročitate moju knjigu i na razmišljanje. To bi vas trebalo osloboditi straha da ćete u novom sistemu izgubiti neku dobrobit ili mišljenja da se ništa ne može promijeniti.

 

Na žalost ja ne mogu dobiti dovoljnu podršku čak ni od intelektualaca, znanstvenika i profesora koji bi trebali dati najveći doprinos razvoju novih progresivnih ideja. Kada sam imigrirao u Kanadu, pokušao sam upisati postdiplomski studij iz sociologije na York Univerzitetu u Torontu. Mentor odjela za sociologiju mi je odgovorio da zadovoljavam kriterije za postiplomske studije ali da moja knjiga ”Humanizam” nije prihvatljiva za magistarski rad. Do sada profesori u Kanadi i Americi nisu bili voljni dati mi čak ni recenziju moje knjige. Zašto? Uglavnom oni nemaju vremena za mene. Ako nađu vrijeme onda imaju teškoće razumijevanja o čemu moje ideje govore. Ako razumiju moje ideje onda ih ne žele prihvatiti zato što one okreću naglavce gotovo sve što su socijalne nauke do danas upoznale. Osim toga tu ima i autocenzure. Mnogi profesori i to specijalno oni mlađi koji lakše mogu prihvatiti nove ideje su zasigurno zabrinuti za svoj reizbor na univerzitetima. Razvoj novih ideja je potiskivan svugdje i to je glavni razlog što se politika društva ne mijenja iako postoje velike potrebe.

 

Bilo kako bilo, ja ne trebam učiniti ništa više nego što sam učinio da bi se svijet promijenio. Moja knjiga je dovoljno definirala ideju sistema da može početi promjene koje će jednog dana napraviti Raj na Zemlji. Ipak, što budem uporniji to će se prije uspostaviti svijetla budućnost čovječanstva. Kada vi ljudi jednom shvatite o čemu moja knjiga govori vi ćete zasigurno prihvatiti moje ideje i odbiti da slijedite bogataše. Ukoliko pročitate knjigu možete vidjeti zašto. Bez vaše pomoći bogati ljudi, uključujući porodicu Rothschild, će biti nemoćni. Vjerovali ili ne, novi sistem će vam omogućiti da se dobro organizirate i tada ćete vi moći živjeti bez njih a oni neće moći živjeti bez vas.

 

Sistem koji sam predložio će zaustaviti porodicu Rothschild i njihove partnere. Moja kniga i ovaj članak će im jako smetati i to mene može staviti u opasnu situaciju. Da sam ja Isus Krist ja bih se mogao osloniti na Boga i na njegovu zaštitu. Ali iako postoji mogućnost da sam ja Isus, to još uvijek ne znači da sam ja On. Dragi ljudi, ako se nešto neočekivano loše dogodi meni, mojoj porodici ili mojim suradnicima na ovom projektu, ja želim da znate da ja za to krivim porodicu Rothschild i njihove partnere. Ja također računam na to da porodica Rothschild ne može zaustaviti provođenje sistema koji sam predložio. Ona ne može uništiti knjigu koja je puštena u svijet. Realizacija sistema je samo pitanje vremena. To znači da će moje ime jednog dana biti poznato u svijetu. Ako se meni, mojoj porodici ili mojim suradnicima dogodi tragedija ja računam na vas ljudi da ćete optužiti i suditi porodicu Rothschild. Ako se dogodi da sam ja ipak Isus Krist ja računam na Boga ali i na Kršćane da neće nikad oprostiti porodici Rothschild bilo kakvo zlo koje nam mogu nanijeti. Postoji izreka u zemlji u kojoj sam odrastao: “Bog čuva one koji paze na sebe”.

 

Rothschildi su Židovi. Želim naglasiti da nemam nikakvu namjeru kriviti Židove kao narod za bilo šta. Oni imaju kulturu koja nije omiljena u svijetu, ali jednom kada sistem koji sam predložio bude prihvaćen, ja vjerujem da će oni postati istaknuti narod svijeta. Što se tiče porodice Rothschild, najbolja opcija za njih leži u prihvaćanju sistema koji sam predložio. Ako to odbiju, oni bi mogli izgubiti sve. Naime, novi sistem će vas naučiti kako da pronađete vrijednosti Boga koje su definirane u Bibliji i tada ćete prestati podržavati antikrista. Ako porodica Rothschild prihvati novi sistem, ona će otvoreno postati jedna od najistaknutijih porodica svijeta. Oni čak mogu preuzeti upravljanje nad cijelim svijetom zato što sistem koji sam predložio treba nekoga da to čini. Ali ovoga puta lideri će stvarno postati direktno odgovorni narodu svijeta. U tom slučaju porodica Rothschild bi počela doprinositi stvaranju Raja na Zemlji.

Ovo je jedna od rijetkih publiciranih fotografija Lorda Jacoba Rothschilda (desno). Snimljen je na svom imanju u Engleskoj u društvu upravo izabranog guvernera Kalifornije Arnolda Schwarzeneggera i “drugog čovjeka po bogatstvu u SAD” Warrena Buffeta.

7.1.2004

 

Nastavak u članku: Jacob Rothschild je kriv za zavjeru protiv čovječanstva 

 

Također interesantno: Otvoreno pismo Jacobu Rothschildu

 

Reference:

“Zeitgeist – The Movie: Federal Reserve“ Titlovano srpski

“Terrorism, Globalism and Conspiracy” by Michael Parenti

The Rothschild Bloodline
Rothschilds Exposed

The Money Masters

The House of Rothschild

The Rothschild Dynasty

Heeding Bible Prophecy

The Roots of Evil in Jerusalem

The Israel lobby in the US

Turning of the Tide by David Icke

Oh Canada Movie

End Game – Plan globalnog porobljavanja – Alex Jones (titlovano hrvatski)